NASILJE TEMELJENO NA PREDRASUDAMA

Nasilje temeljeno na predrasudama je ono koje je motiviraju predrasude na temelju stvarnog ili opaženog identiteta pojedinca; može se temeljiti na karakteristikama koje su jedinstvene za identitet djeteta ili mlade osobe i/ili njegove /njene okolnosti.

Postoji potreba rješavanja temeljnih uzroka predrasuda, kao i učinkovitog reagiranja na incidente koji se pojave te s tim povezana obveza svih onih koji rade s mladima i za mlade da stvore okruženje u kojem se slavi raznolikost, a prozivaju reakcije i ponašanja na temelju predrasuda. Neke osobne karakteristike zaštićene su zakonom, kako bi se prevenirali diskriminacija i nasilje, ali to nas i dalje ne lišava osobne odgovornosti i uloge u borbi protiv takvog nasilja.

Dodatna potreba za podrškom može se pojaviti iz bilo kojeg razloga i biti kratkotrajna ili dugoročna. Dodatna podrška može biti potrebna za prevladavanje potreba koje proizlaze iz okruženja za učenje; okruženja zdravstvenih ustanova i skrbi, obiteljskim okolnostima ili drugim društvenim i emocionalnim čimbenicima.

Dijete ili mlada osoba mogu biti zlostavljani jer imaju dodatnu potrebu za podrškom, a njihovo doživljeno nasilje može dovesti do potrebe za dodatnom podrškom.

U svakom slučaju, diskriminacija i nasilje su dio začaranog kruga i povijesno neodvojivi.

U nastavku navodimo neke od osnova  po kojima osoba može biti diskriminirana i koje kao takve mogu biti povod nasilju.

Starost

Iako predrasude i diskriminacija na temelju dobi nisu primjenjivi u školskim okruženjima, ipak mogu oblikovati djecu i mlade te utjecati na njihovo formiranje stava i odnosa prema starijim osobama, na primjer, na radnim mjestima, daljnjem i visokom obrazovanju te u širem društvu.

Tražitelji azila i izbjeglice

Djeca i mladi koji su tražitelji azila ili izbjeglice mogu biti izloženi većem riziku od izravnog i neizravnog zlostavljanja. Stigma, zbog nedostatka znanja i razumijevanja tražitelja azila i izbjeglica, te s tim povezana nevoljkost roditelja da se uključe i primjereno reagiraju može nasilje učiniti neprimijećenim te doprinijeti njegovom nastavku.

Stil i tjelesni izgled

Razvojno je očekivano i prirodno da su mladi ljudi osjetljivi na svoj izgled i tijelo koje se značajno mijenja i formira, a njihov stil odražava trenutna uvjerenja i vrijednosti, a nerijetko i bunt. Upravo su zbog toga te osobine meta nasilničkog ponašanja prema onima koji odskaču od većine ili su zbog nekog vanjskog obilježja vidljiviji i kao takvi češće izloženi napadu.

Invaliditet

Ljudi koji zlostavljaju druge mogu vidjeti djecu i mlade s invaliditetom kao manje sposobne da se brane i zauzmu se za sebe. Nasilničko će ponašanje vjerojatno biti usmjereno na njihovu specifičnu invalidnost.

Romi /Nomadski narodi

Ova skupina djece i mladih posebno je diskriminirana i marginalizirana, a nasilje usmjereno prema njima može dovesti do niske razine upisa i slabe dolaznosti u školu, kao i ranog napuštanja formalnog obrazovanja.

Seksualna orijentacija i homofobno vršnjačko nasilje

Maltretiranje na temelju seksualne orijentacije motivirano je predrasudama protiv lezbijki, gay ili biseksualnih (LGB) osoba. Obično se naziva “homofobnim nasilničkim ponašanjem”, ali se također može proširiti kako bi se prepoznala i specifična iskustva biseksualnih mladih ljudi. Djeca i mladi ne moraju nužno biti gay, lezbijke ili biseksualne osobe kako bi iskusili homofobno vršnjačko nasilje. Ova vrsta vršnjačkog nasilja može biti usmjerena prema mladim ljudima za koje se smatra da su pripadnici populacije poput onih koji nisu u skladu s rodnim normama i očekivanjima i onih koji imaju gay prijatelje ili obitelj.

Klasa / Ekonomska moć Mlade osobe koje dolaze iz siromašnih obitelji i zbog toga ne mogu sudjelovati u uobičajenim aktivnostima te imaju staru i neadekvatnu odjeću često bivaju percipirani kao oni s manje mogućnosti da se zaštite te su zbog toga meta nasilja. Kultura /Rasa/ReligijaDjeca i mladi iz manjinskih etničkih skupina često doživljavaju nasilje na temelju uočenih razlika u odijevanju, komunikaciji, izgledu, uvjerenjima i / ili kulturi, kao i njihovoj boji kože i naglasku. Status etničke skupine kojoj dijete pripada (ili ljudi pretpostavljaju da pripada) u školi, zajednici ili organizaciji često može dovesti do toga da dijete ili mlada osoba doživi nasilničko ponašanje. To može proizaći iz pogrešnog i / ili naučenog uvjerenja da su manje cijenjeni i “zaslužuju” da se prema njima postupa drugačije ili s manje poštovanja. Ovo su samo neke od osnova predrasudama koje motiviraju nasilje, a važno je da ih budemo svjesni unutar okruženja naših škola, ulica, igrališta i parkova. Takvo znanje povećava šansu da budemo podrška onima koji su žrtve nasilja, ali i sami bolje razumijemo nasilje koje se oko nas događa.

Autor: Denis Marijon

Fotografija: Pixabay

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.