Kako pobijediti u argumentaciji?

U svakodnevnom životu nerijetko se možemo naći u situaciji uvjeravanja druge osobe ili grupe ljudi u naše stajalište. Kako bismo povećali naše šanse za uspješno uvjeravanje važno je izbjeći argumentacijske pogreške. Slušatelji lako uoče kada je napravljena pogreška u argumentaciji pa je poželjno preduhitriti takvu situaciju i upoznati se najčešćim argumentacijskim pogreškama.

1) Argumentum ad traditionem – pozivanje na tradiciju, zato jer „je oduvijek bilo tako“ ili „nikad nije bilo tako“

– Na romantičnim sastancima su uvijek muškarci bili ti koji su plaćali. Taj običaj treba zadržati i danas.

Dvije pogrešne pretpostavke na kojima počiva ova greška su da je stari način razmišljanja/ponašanja bio dokazano ispravan odnosno da vrijedi i danas u novim okolnostima.

2) Post hoc ergo propter hoc („Nakon toga, dakle zbog toga“) – pogreška uzročnosti koja neutemeljeno pretpostavlja uzročnost samo zato što jedna stvar slijedi iza druge u vremenskom nizu.

– Velika većina ovisnika o heroinu su koristili marihuanu prije heroina. Dakle, konzumiranje marihuane vodi (je uzrok) heroinskoj ovisnosti.

Samo zato što su dva događaja u korelaciji ne znači da su odnosu uzročnosti. Potrebno je objasniti kako točno uzrok dovodi do posljedice. Ova pogreška je temelj mnogobrojnih praznovjerja ili pogrešnih vjerovanja.

3) Non causa pro causa (uz njega, dakle zbog njega) – pogreška uzročnosti koja miješa korelaciju i uzročnost

– Povećanje poreza i siromaštvo se pojavljuju zajedno, dakle povećanje poreza uzrokuje siromaštvo.

Dva događaja se mogu pojavljivati zajedno, a da među njima nema uzročnog odnosa

4) Argumentum ad hominem – napad na osobu koja iznosi argument, iznošenje irelevantnih zaključaka o osobi i impliciranje da je argument pogrešan

A tvrdi B.

Postoji nešto problematično s A.

Dakle, B nije točno.

Jedna od najčešćih pogrešaka. Ponekad ima formu uvreda i kleveta i kao takvo je najstrože zabranjeno u kvalitetnoj argumentaciji. U velikoj većini slučajeva, karakter autora nema nikakav utjecaj na valjanost argumenta

5) Argumentum ad populum – tzv. „svi to rade argument“;

– Moji najbolji prijatelji smiju ostati vani cijelu noć. Znači u redu je i da ja ostajem vani cijelu noć.

Sadrži pogrešnu pretpostavku da je popularnost nečega mjera ispravnosti ili kvalitete određene ideje odnosno argumenta.

Podvrsta ove pogreške oslanja se samo na broj odnosno većinu (argumentum ad numerum) da bi opravdala zaključak: Većina je glasala protiv ideje. Dakle, ideja je loša.

6) Argumentum ad ignorantiam – nešto je točno samo zato jer nije dokazano da nije točno

– Nitko nije uspio dokazati da vanzemaljci postoje. Znači, vanzemaljci sigurno postoje.

Dokazivanje da je određena teorija pogrešna nije isto što i dokazivanje da je neka druga ispravna.

Ad ignorantiam je logički ispravan u situacijama kada posjedujemo znanje uz pomoć kojega je razumno izvući zaključak na temelju nedostatka dokaza.

7) Cirkularni argument – točka s koje smo pošli i točka do koje smo došli je jedna te ista

– Treba voziti po desnoj strani jer tako kaže zakon, a zakon je zakon.

8) Argumentum ad verecundiam – pogrešan argument autoriteta; citira se osoba koja nema

stručne kvalifikacije potrebne za autoritet

– Vođa je rekao da je zemlja ravna.

Ovo su neke od najčešćih pogrešaka u govornoj komunikaciji i svakome se mogu dogoditi. Isto tako, povećavajući vlastitu svjesnost o njihovom postojanju izbjegavamo iznošenje nekvalitetnih argumenata, možemo brže uočiti kada netko drugi napravi pogrešku i možemo podići kvalitetu vlastitih tvrdnji.

Autor: Dubravko Šopar

Fotografija: Shelagh Murphy on Unsplash

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.