Tehnologija i obrazovanje

Tehnološki napredak uvelike pomaže i ubrzava sve sfere našeg života, no što je s obrazovanjem? Koliko se ono promijenilo u zadnjem stoljeću? Učimo li na isti način na koji su učili naši očevi i djedovi?

Kada pogledamo u povijest, osvrnemo se negdje malo više od 3500 godina prije Krista u vrijeme razvoja pisma i stavimo to kao našu početnu točku ulazimo u svijet učenja. U početku obrazovanje je bilo rezervirano samo za manje skupine, slobodno možemo reći kako je bilo rezervirano samo za elitu. U starom Egiptu samo djeca bogatih te profesionalci: zapisničari, liječnici te administratori u hramovima su imali pristup obrazovanju.

Kroz povijest postepeno se razvijao sustav i način obrazovanja te se malo po malo povećavala dostupnost obrazovanju. U Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2011. možemo vidjeti kako 30,8% stanovništva ima završenu samo osnovnu školu, 52,6% srednju školu, dok je visokoobrazovanih 16,4%. Stoga danas možemo reći kako smo na dobrom putu prema krajnjem cilju: obrazovanju dostupnom svima.

No kako je sve to vezano uz tehnologiju?

Tehnologija u obrazovanju je veliki i ključni korak, te najveća promjena u učenju koju možemo vidjeti i pratiti. Godinama smo svjedočili malim koracima prilikom uvođenja tehnologije u nastavni proces, način na koji su obrazovni djelatnici vagali pozitivne i negativne strane u uvođenju tehnologije u obrazovanje. Lomila su se koplja potiče li tehnologija nastavnom procesu na veću uključenost ili samo odvlači pažnju, te u konačnici omogućava varanje na provjerama znanja.

Ako krenemo od negativne strane i promatramo tehnologiju kroz prizmu odvlačenja pažnje i varanja, te zabranimo korištenje prijenosnih računala, tableta ili mobilnih uređaja u nastavnom procesu kažnjavamo one koji će upravo tim alatima izvući najviše. Svaki učenik ima mogućnost odabira, hoće li riješiti zadatak, otvoriti društvene mreže ili igrati igricu, no taj odabir možemo stimulirati kroz uključivan nastavni proces.

S pozitivne strane, ukoliko je učenik spriječen doći fizički iz bilo kojeg razloga na nastavu, on može uspješno pratiti nastavni proces kroz razne alate, webminare i sustave vrednovanja znanja.

Sve do prije nekoliko godina ljudi su bili skeptični prema „MOOC“ (masovni otvoreni online tečaj), podložni su varanju, teško je kontrolirati prisutnost, no srećom s vremenom su ljudi uvidjeli razne prednosti. Učenje od kuće ili bilo kojeg kutka planete, individualan pristup, mogućnost mentoriranja, praćenje programa prema vlastitom slobodnom vremenu.

Danas možemo zahvaljujući tehnologiji bez obzira na obveze (posao, obitelj i dr.) te dnevna opterećenja koja su možda prije onemogućavala upis željenog fakulteta ili dostizanja stupnja obrazovanja ispuniti svoj potencijal. Većina fakulteta nudi „učenje na daljinu“ gdje upravo korištenjem modernih tehnologija i alata ostvarujemo pristup obrazovanju, tempom koji sami određujemo, te uz pomoć tehnologije dolazimo do svog krajnjeg cilja.

Autor: Dubravko Šopar

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne održavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.