Što je sloboda govora?

Sloboda govora podrazumijeva slobodu mišljenja i slobodu izražavanja te spada u temeljna ljudska, Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, zaštićena prava. No, kada se govorom poziva na nasilje, potiče mržnja ili bilo koji oblik nesnošljivost te krši ili negira prava drugih, tada je taj govor neprihvatljiv, zakonom zabranjen i izrazito opasan.

Sukladno tome dovodimo se do pitanja, koliko je sloboda govora doista sloboda, a da ne zadire u druga ljudska prava i ne štiti drugim životima? Koja je granica između slobode govora i govora mržnje. Kako bismo to razjasnili, trebamo se pitati što je govor mržnje.

Ne postoji univerzalna  definicija govora mržnje, no svodi se na svaki oblik izražavanja mišljenja ili govora kojim se širi, potiče, promiče ili opravdava mržnja ili nasilje prema određenoj društvenoj skupini ili pojedinoj osobi zbog nekog njenog određenja ili opredjeljenja, a temelji se na nekoj od diskriminacijskih osnova sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije (rasa, etnička pripadnost, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje, članstvo u sindikatu, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet ili izražavanje i spolna orijentacija).

Razlikuju se blaži oblici govora mržnje kao što su benigni vicevi, korištenje stereotipa ili pogrdnih epiteta, ponižavajućih insinuacija i uvredljivih aluzija te teži oblici govora mržnje kao što su otvoreni pozivi i izravno poticanje na nasilje i linč ili podržavanje mržnje, diskriminacije ili štetnog djelovanja prema nekoj skupini ili njenim pripadnicima.

Ovaj oblik neprihvatljivog ponašanja objavljuje se u različitim sredstvima javne komunikacije: u medijima, na internetskim stranicama, na javnim mjestima, na javnim skupovima (govorom, grafitima, plakatima, letcima, transparentima, odjevnim predmetima, online portalima i društvenim mrežama). Neki kažnjivi primjeri govora mržnje u Republici Hrvatskoj su: osnivanje grupa mržnje na društvenim mrežama i on line portalima ili pisanje statusa i komentara kojima se poziva na nasilje ili vrijeđanje i omalovažavanje pojedinaca ili društvenih skupina zbog nekog njihovog obilježja ili opredjeljenja, vrijeđanje sportskih protivnika ili suparničkih navijača, izrada i objava letaka ili plakata sa uznemiravajućim i ponižavajućim sadržajima za pripadnike osjetljivih društvenih skupina. Upotrebom i davanjem slobode govora, trebamo biti svjesni koji su razorni učinci onih sloboda koje narušavaju tuđa prava. Samo uzajamnim razumijevanjem, korištenjem slobode govora koja omogućuje slobodno izražavanje s ciljem stvaranja kvalitetnije i sigurnije okoline oko nas, koja podrazumijeva slobodu mišljenja s uvažavanjem ljudskih prava omogućuje nam sigurnu okolinu i zajednički suživot. Kako bismo upravo takav suživot očuvali, u Republici postoje zakoni kojima se potiče ponašanje građana i građanki u smjeru prihvaćanja različitosti, i omogućavanja zajedničkog života u jednoj društvenoj zajednici. Pri tome treba imati na umu:

Koji mi zakon omogućuje sigurniju okolinu?

Zakon o suzbijanju diskriminacije prepoznaje gotovo 17 diskriminacijskih osnova. Svako stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja ili prouzročenje strana na temelju neke od spomenutih diskriminacijskih osnova, kažnjivo je novčanom kaznom i do 30.000,00 kn.

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira zabranjuje remećenje javnog reda i mira izvođenjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem i isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža, za što je predviđena novčana kazna preko 1.000,00 kn ili kazna zatvora do 30 dana.

Zakon o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima zabranjuje na sportskim događanjima pjevanje pjesama, upućivanje poruka, isticanje transparenata ili zastava s obilježjima  kojima se iskazuje ili potiče govor mržnje ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, za što su predviđene novčane kazne do 25.000,00 kn ili zatvora do 60 dana.

Najteži oblici govora mržnje kažnjivi su i po Kaznenom zakonu kao kazneno djelo iz čl. 325. javno poticanje na nasilje i mržnju, a koji predviđa kaznu zatvora do 3 godine.

Prilikom svog djelovanja imaj na umu da govor mržnje nije sloboda govora i prijavi govor mržnje pozivom na 192 ili mobilnom aplikacijom policije za e-dojave ili e-mailom na policija@mup.hr

Autor članka: Dubravko Šopar

Photo by T. Chick McClure on Unsplash

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.