STUDENTI KAO RIZIČNA SKUPINA: KONZUMACIJA OPIJATA I OVISNOST

Opojna sredstva, odnosno, opojne droge, bilo prirodne ili sintetske, kontinuiranom uporabom izazivaju naviku. Kasnije dolazi do trenutka kada uzimanje postaje potreba, a često dolazi i do povećanja doza. Gdje su hrvatski studenti u cijeloj ovoj priči i konzumiraju li i oni određene opojne droge? Kako konzumacija istih utječe na njihovo obrazovanje, zdravlje i društveni život?

Ako bismo ovisnost išli opisivati u širem smislu, tada možemo reći da je to bolesno stanje do kojeg dolazi uporabom određenih tvari. To može biti nikotin kao sastavni dio cigareta, alkohol, kava, lijekovi i mnogi drugi. Osim toga, do ovisnosti može doći čak i ako se previše upuštamo u određene aktivnosti, kao što su igre na sreću, društvene mreže ili video igrice. Sve to daje samo trenutnu ugodu, dok dugoročno gledano, ometa životne navike, a ono najvažnije, šteti našem zdravlju. Upravo zato, potrebno je ispitati konzumiraju li studenti, kao jedna od rizičnijih skupina, opojne droge u Hrvatskoj. Kako konzumacija istih utječe na njihovo zdravlje, obrazovanje i društveni život, te kako riješiti problem s opijatima kod studenata.

Među opijatima postoji jedna bitna razlika. Neki od njih lakše izazivaju ovisnost od drugih, pa su tako jedna ili dvije doze heroina ili kokaina dovoljne da se stvar otme kontroli. Konzumacijom alkohola, nikotina i drugih droga u tijeku razvoja, odnosno adolescenciji, nanosimo znatnu štetu svome tijelu, koje se još uvijek nije razvilo. Osim toga, konzumacija istih znatno utječe na naše školske ili akademske uspjehe, povećava rizike od ubojstva, samoubojstva i drugih nesreća, kao i od razvoja drugih psihičkih i fizičkih bolesti. Za razliku od odraslih, mladi su općenito skloniji upustiti se u rizična ponašanja, čime znatno oštećuju svoj mozak koji se još uvijek razvija, posebno kada je riječ o području koje se odnosi na samokontrolu i donošenje odluka. Budući da mladi žele biti prihvaćeni od strane svojih vršnjaka, nerijetko pod pritiskom okoline rade stvari koje zapravo i ne žele, pa tako konzumacijom opijata sami sebi stvaraju samo lažnu sliku zajedništva, što predstavlja problem osobama koje pate od depresije. Mlade osobe koje nemaju podršku, a prolaze stresne situacije, obično teško prolaze kroz razdoblje adolescencije. Tada konzumacija opijata za njih postaje način suočavanja sa stresnim situacijama, a sama nabava opijata nikad nije bila jednostavnija. U školi ili na fakultetu, odnosno njihovoj blizini, jednostavno se mogu nabaviti razna sredstva, a mjesta na kojima provode slobodno vrijeme, još su rizičnija. 

Iako mladi pritisak okoline i znatiželju  navode kao glavne razloge za eksperimentiranje s opijatima, razlozi za ovakvo rizično ponašanje daleko su ozbiljniji. To mogu biti nisko samopoštovanje, problemi u školi, depresivnost, loš utjecaj okoline, dostupnost opijata, loši programi prevencije, pa čak i genetika. Važno je napomenuti kako konzumacija opijata za sobom uglavnom ostavlja depresivnost, upravo suprotnost prvobitnom mišljenju kako će se postići mir i dobro raspoloženje. Kako vrijeme prolazi, tako opijati više ne ispunjavaju svoju funkciju, a osoba shvaća da je stvorena lažna slika socijalne pripadnosti. Tada je važno potražiti stručnu pomoć kako bi se osoba lakše nosila s problemima, objašnjava psihologinja Kristina Bačkonja.

Iako ne spada u skupinu ilegalnih droga, najčešće korištena droga među mladima, svakako je alkohol. Za mozak, koji je još uvijek u fazi razvoja, alkohol je veoma opasan, te može dovesti do trajnih posljedica ako konzumacija započne ranoj dobi. Podsjetimo, sposobnost opažanja, kao i sposobnost donošenja odluka, direktno su pogođene kada su u pitanju odrasli. Međutim, budući da mladi još uvijek nisu razvili sve vještine i sposobnosti, što uključuje donošenje ispravnih odluka i rješavanje problema, situacija je još opasnija. jer do zaustavljanja psiho-emocionalnog razvoja može doći u iznimno ranoj dobi. Problem koji treba spomenuti je da se ovisnost kod mladih drugačije manifestira, napominje doktor Matija Čale Mratović, inače specijalist školske medicine. To podrazumijeva i visoku razinu tolerancije na alkohol. Često dolazi do gubitka pamćenja, upuštanja u rizična seksualna ponašanja, popuštanja u školi ili na fakultetu, česti su ulasci u sukobe s drugim vršnjacima, vožnja pod utjecajem alkohola i općenito problemi sa zakonom, mamurluci, depresija, suicidalne misli i slično.

Kada je riječ o duhanskim proizvodima, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe kako je 6 milijuna smrti godišnje povezano s konzumacijom istih, doduše na svjetskoj razini, no opet zabrinjavajuća brojka, jer bi se do 2030. godine taj broj mogao popeti za još milijun. Platežna moć mladih direktno je povezana s vrstom cigareta koje puše, odnosno duhanom ako cigarete rade sami. Zbog toga mladi, ali i odrasli, sve više posežu za jeftinijim cigaretama ili duhanom, koji nerijetko nije prošao proces pročišćavanja od kemikalija kojima je tretiran, ali i prljavštine općenito, čime se rizici po zdravlje znatno povećavaju. Osim što su cigarete i duhan štetni sami po sebi, znatno povećavaju rizik od konzumacije drugih opojnih droga koje se također puše, npr. marihuana. 

Klupske droge najčešće konzumiraju mladi i adolescenti, uglavnom tijekom noćnih izlazaka. Konzumiraju se na mjestima kao što su kafići, noćni klubovi, koncerti i druge zabave. U ovu skupinu možemo svrstati droge kao što su kanabis, ecstasy, kokain, speed i slične. Iako su sve droge opasne i loše po zdravlje, ako to možemo tako reći, ova skupina je najopasnija. Često su dostupne u raznim oblicima, a konzumacija je popraćena alkoholnim ili drugim pićima. U ovu skupinu spadaju GHB i rohipnol, poznate i kao „droge za silovanje“. GHB izaziva komu i napadaje, a može rezultirati i smrću. Ukoliko dođe do kombinacije s alkoholom, rohipnol također može izazvati smrt. GHB je poznat i pod nazivom „tekući ecstasy“.

Author: Matija Kunović