ODRŽANE SIMULACIJE GRADSKIH VIJEĆA

U sklopu projekta Mladi – donositelji promjena! održane su simulacije gradskih vijeća za učenike/ce Srednje škole Bedekovčina (16.5.2023.) i učenike/ce Srednje škole Pregrada (17.5.2023.). Simulaciju gradskih vijeća vodio je Hrvoje Novak koji je objasnio učenicima/cama na koji način funkcionira gradsko vijeće, koje su uloge i zadaci vijećnika te kako izgleda službeni protokol. Tijekom simulacije učenici/ce su se našli u ulozi donositelja odluka te su sami raspravljali i donosili odluke demokratskim putem.

Projekt Mladi – donositelji promjena! provodi Mreža udruga Zagor u partnerstvu sa Srednjom školom Bedekovčina i Srednjom školom Pregrada. Projekt je financiran u okviru Erasmus+ programa kroz Ključnu aktivnosti 1 “Aktivnosti sudjelovanja mladih”.

Pročitaj više...

INTERVJU S MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA -IVAN HORVATIN

Ivan Horvatin (20) iz Novih Dvora Klanječkih, Klanjec, grada u Krapinsko-zagorskoj županiji. Moja obitelj i ja bavimo se uzgojem aronije, lavande, običnih buća i suncokreta (ukrasnog cvijeća). 3. sam godina studija Informacijske tehnologije te imam samostalni obrt HORKI DETAILING za pranje i dubinsko čišćenje automobila.

Leon: Kada i zašto si se počeo baviti poljoprivredom?

Ivan: Poljoprivredom sam se počeo baviti još od malih nogu uz svoju obitelj, a intenzivno nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja.

Leon: Kako je izgledao proces stvaranja vlastitog OPG-a?

Ivan: Vlastiti OPG otvorio sam 2020. godine nasljeđujući od svoje obitelji koja se već bavila ekološkim uzgojem 1000 sadnica aronije i zagorskih purana. Htio sam uvesti i nešto novo te sam se odučio za lavandu i obične buće koje su odlične za bućnicu koje je jako tražena.

Leon: Kako izgleda tvoj radni dan? Kako uspijevaš uskladiti poslovne obaveze i privatni život?

Ivan: Moj radni dan započinje rano ujutro na poljoprivrednom gospodarstvu. Zatim se nastavlja u radioni, a popodne na faksu. Uz dobru organizaciju i pomoć obitelji uvijek imam vremena i za druženja s prijateljima, odlaske na izlete, putovanja…

Leon: Koliko zemlje obrađuješ i da li dobivaš poticaj od države? Da li si koristio neku mjeru prilikom pokretanja vlastitog posla?

Ivan: Obrađujem 2,00 hektara zemlje i dobivam poticaj od države kao mladi poljoprivrednik. Također, pomogao mi je i LAG Zagorje Sutla na dobivenoj natječaju gdje sam kupio traktor i sadnice.

Leon: Koliko imaš zaposlenih osoba na OPG-u?

Ivan: Na OPG-u nemam niti jednu zaposlenu osobu.

Leon: Kako se nosiš s konkurencijom i da li je velika? Da li se u Hrvatskoj isplati baviti poljoprivredom?

Ivan: Dobro se nosim s konkurencijom zato što proizvode prodajem na kućnom pragu. U Hrvatskoj se isplati baviti poljoprivredom kao sporednom djelatnošću i ako su dobri vremenski uvjeti (bez tuče i suše)

Leon: Da li je tvoj rad prepoznat/vrednovan u zajednici?

Ivan: Moj rad je vrednovan u zajednici. Dobro surađujem sa Poduzetničkim centrom Krapinsko-zagorske županije i gosp. Denisom Ranogajcem te s LAG-om Zagorje Sutla.

Leon: Kakvi su ti planovi za budućnost?

Ivan: Moji planovi za budućnost su veliki. Prvenstveno završiti faks, zaposliti se u struci, paušalno voditi obrt i nastaviti se baviti poljoprivredom te proširiti proizvodnju na džemove od aronije i razne proizvode od lavande.

Leon: Što bi poručio mladima koji bi se željeli baviti poljoprivredom?

Ivan: Mladima bih preporučio da se uz vlastiti posao isplati baviti poljoprivredom zato što su jako traženi domaći proizvodi te da si tako stvoriš i dodatni izvor prihoda.

 

Intervju je proveden u sklopu programa Centar za mlade Krapinsko-zagorske županije.

Pročitaj više...

MY ESC LIFE: AMAZING MEMORIES AND CHALLENGES

Kako se je Evin odlučila na volontersku službu u Zaboku, kako je izgledao čitav proces te što je sve radila i naučila možete pročitati u članku.

Day at university… I was sitting with my friends and we were drinking coffee. We talked about the articles we need to write, projects and of course, we joked. I got a message from my friend. He sent me an announcement from Mreža udruga Zagor. I remember that I was so happy and immediately asked him for more details.

After our conversation, my journey has begun. I sent my motivation letter and Europass CV.The next day I had an interview with Zagor. I was worried because I am from Turkey and I need a visa for Croatia. However, after the interview, Zagor chose me as one of the volunteers and we started the visa process. Of course, process for getting a visa was difficult but we managed to solve everything on time.

I took a break from my college; resigned from my jobs and came to Croatia. I can say that I do not regret it because I got a lot of experiencethat I could not get if I had stayed in Turkey.

When I first came in Zabok, it was hard for me because I did not have friends and I did not know what I could do in Zabok. On the second day after my arrival, I met my colleagues from the office and my mentor. They gave me some advice about Zabok. In addition, my mentor gave me a lot of information about transportation, supermarkets etc. Having a good mentor is an important because when volunteers come to another country they start a new life, and they live in a different culture and it is exciting and challenging. I was lucky because I had an understanding and helpful mentor.

When I came here, my life changed. I was living in Istanbul and Istanbul is a crowded city. Always I had to rush and walk fast. If I want to go to another district, at least I should spend 1-2 hours on the road. In addition, there were always some events in Istanbul. Life is slow in Zabok. I do not have to rush, walk fast. Because Zabok has only nine thousand people and there is not a lot of traffic and people are chill. There are fewer events than in Istanbul. When I came to Zabok, I realized that I still walked fast. However, after a few months, I also started to walk slowly and be more relaxed. Of course, sometimes I get bored. Nobody says that you will always have fun. When you apply for an ESC project, you should know that sometimes you would get bored, feel mad, and miss your old life. It is a normal process. If you were living with your parents, be ready to cook your food, clean your home and respect other people’s space. Sometimes you can feel alone. When I came here, it was difficult for me because I did not get used to staying at home. After a few months, I found close friends and started a deeper conversation with them. Nevertheless, I can say that if you live in a small city and you like to meet people, you should pay more attention to finding friends. I learned that sometimes I can feel alone, mad and tired but it taught me many things about myself.

The good thing is that I work here. I resigned from my old job but I started volunteering in the organization. People from the organization are kind, helpful and open-minded. I learned many things from them. Probably when I go to my own country and look afar, I will better understand what they have given me.

When I came here, I already had some projects in my mind. When I told my colleagues, they supported me and I started. My first project was creating the “Stories of ESC Volunteers” podcast channel. I talked with people who participated in the ESC project and I ask them questions about their ESC experiences. It was important for me because young people like me do not have a lot of knowledge about ESC. This is a good opportunity for living abroad, improving language skills etc. In this podcast, I asked what kind of problems they were faced, and what they recommend for those who want to apply for the ESC project. I learned many things from old volunteers. Sometimes when I had some problems, they gave me some advice about ESC life and sometimes we shared our amazing memories. One of my good memories, I interviewed Marija Ratkovic from Serbia with whom I had not met before.  I met her through zoom thanks to my mentor. I went to Serbia 3 months after the interview and I met Marija face to face. It was a great memory for me.

My other project is mla-dost.dobro magazine. I can say that this magazine is like my baby.

The decision to publish the magazine was easy but when I started to make plans for it, I realized that I have to spend a lot of time on creating a magazine. I was lucky because my mentor Marija Gebert is a graphic designer and she designed the magazine. We had our first meeting on 9 February and we talked about the magazine with young people. Moreover, we shared our first issue in April! I cannot explain my feelings at that time. We spend a lot of time but we succeed!

I wanted to do it because I wanted to meet the young people and create a free zone for young people. Also, I think the continuing of journalism on mla-dost.dobro can be an opportunity for the creative participation of young people. Young people can contact each other and they can write about their interests in this magazine.

I had some concerns before publishing. I did not know many young people and I was afraid that we would not be able to find articles. However, after a few months, we managed to reach local young people. Now I cannot believe that we already published five issues. I got a lot of good feedback, especially from local young people. We are still working on it and every day more and more people hear about the magazine.

I am still volunteering in Zabok. I know that I will experience many things. I will meet many people, talk with them and learn more. When I return to my country, I will have many memories to tell. Maybe years later, I will look at the magazine issues and the photos, congratulate myself for my courage, and be grateful for everything I have been through.

Thanks to everyone who has already come my way.

 Evin Arslan

Članak je napravljen u sklopu Eurodesk programa.

#eurodesk

#erasmus

#europeansolidaritycorps

Pročitaj više...

INTERVJU S MLADIM POLJOPRIVREDNIKOM: IGOR HARAPIN

Igor Harapin (30 godina), dolazi iz Klanjca, grada u Krapinsko-zagorskoj županiji. Njegova obitelj i on se bave uzgojem Haskapa, sibirske borovnice.

Leon: Kada i zašto si se počeo baviti poljoprivredom i kako si se odlučio na vlastiti OPG?

Igor: Poljoprivredom sam se počeo baviti još od malih nogu, a OPG sam otvorio 2018. godine. Nakon razgovora s obitelji i malo čitanja o proizvodnji voća, htio sam nešto čega baš i nema na našem tržištu, te sam se odlučio za sadnju sibirskih borovnica (Haskapa). Obradivu zemlju sam imao, te sam krenuo u nabavu i sadnju prvih 700 komada Haskapa, a 2021. godine smo posadili još 500 novih sadnica, te sada ukupno brojimo 1200 komada. U startu smo odlučili da naši proizvodi budu ekološki i 100% prirodni.

Leon: Kako izgleda tvoj radni dan?

Igor: Zaposlen sam, te uz posao stižem napraviti sve što se tiče OPG-a, naravno, uz veliku pomoć moje obitelji. Uz dobru organizaciju, uvijek ima vremena kako za poslovne obveze, tako i za privatni život.

Leon: Koliko zemlje obrađuješ i dali dobivaš poticaj od države? Da li si iskoristio neku mjeru prilikom pokretanja vlastitog posla?

Igor: Obrađujem 1,47 hektara zemlje, od čega samog Haskapa 0,56 hektara. Dobivamo poticaj od države, a uvelike nam je pomogla Krapinsko-zagorska županija i LAG Zagorje-Sutla. Pomoću njih kupili smo prešu, pasterizator i mlin za lakšu preradu našeg Haskapa, te traktor i malčer. Trenutno nemamo niti jednu zaposlenu osobu u OPG-u.

Leon: Da li se u Hrvatskoj isplati baviti poljoprivredom?

Igor: Zadnjih godina nam se povećala proizvodnja. Za sada nismo osjetili neku konkurentnost, sve naše proizvode uspijemo prodati na kućnom pragu. Imamo sve više i više ljudi koju prepoznaju naš rad, cijene ga, te su vrlo zainteresirani za naše proizvode.

Leon: Kakvi su ti planovi za budućnost?

Igor: Imamo velikih i puno planova za budućnost. Želimo proširiti naš asortiman proizvoda, proizvodnjom i stavljanjem na tržište džem, sok, sirup i vino. Nadam se da ćemo uspjeti u realizaciji tih planova.

Leon: Koju poruku bi poslao mladima koji se žele baviti poljoprivredom?

Igor: Preporuka za mlade je ako imate obradivu zemlju, krenite nešto stvarati jer su nam stigla teška vremena, te treba proizvoditi sve više i više domaćih proizvoda, vjerovati i truditi se da će biti bolje. Ne mogu za sad reći da se može živjeti od poljoprivrede, ali u našem slučaju dodatna zarada nije na odmet. Treba ići korak po korak, biti strpljiv, te uz dobru volju i rad, mislim da bi svatko trebao uspjeti.

Možete nas pronaći na Facebook stranici:

Haskap by OPG Harapin

i na Instagram profilu: haskap_by_opg_harapin

Pročitaj više...

Poziv za sudjelovanje na 17. Sajmu udruga KZŽ

Poštovane udruge,

s veseljem Vam javljamo da će se 17. Sajam udruga Krapinsko-zagorske županije održati u Zaboku, na prostoru Trga Ksavera Šandora Đalskog, 28.05.2022. od 09:30 do 12:00 sati.

Cilj Sajma udruga Krapinsko-zagorske županije je promocija rada udruga koje djeluju na području Krapinsko-zagorske županije te međusobno upoznavanje udruga radi buduće suradnje na projektima. Sajam udruga namijenjen je udrugama i njihovim članovima/cama, te onima koji/e se žele uključiti u rad udruga i doprinijeti razvoju civilnog društva u Krapinsko-zagorskoj županiji. Također, na Sajam pozivamo i predstavnike/ce raznih tijela/povjerenstava/vijeća u kojima sudjeluju udruge u jedinicama lokalne/regionalne samouprave (Savjeti mladih, Savjet za razvoj civilnog društva, Povjerenstva,…).

U okviru prvog dijela Sajma će biti pripremljen prigodan program koji će uključivati glazbeni i kulturno-scenski nastup udruga. Kako bismo organizirali stolove/štandove molimo Vas da se prijavite najkasnije do 12.5.2022. sa svim traženim podacima na sljedećem linku:

Prijavnica

17. Sajam udruga organizira Mreža udruga Zagor u partnerstvu s udrugom PETROŽE-KRUŠLJEVO SELO, Bedekovčanskom udrugom mladih i udrugom Mraz uz potporu Grada Zaboka  i Krapinsko-zagorske županije.

Za sve dodatne informacije slobodno nas nazovite (Kristina: 091 94 103 10) ili nam se javite putem maila: kristina@zagor.info.

Veselimo se Vašem dolasku i ponovnom druženju!

Pročitaj više...

Utjecaj pandemije koronavirusa na kvalitetu obrazovanja na sveučilištima

Obrazovni sustav se uslijed pandemije koronavirusa susreo s mnogim ograničenjima i izazovima. Kako bi izbjegla ponavljanje godine, mnoga su sveučilišta, više ili manje uspješno, nastavila s radom online putem. Kako su studenti prihvatili održavanje nastave na daljinu i prigrlili digitalnu etapu studiranja, te s kojim su se novim problemima suočili tijekom online studiranja, pročitajte u nastavku.

Pandemija koronavirusa i mjere uvedene s ciljem sprječavanja njegovog širenja i minimiziranja zdravstvenih rizika u velikoj su mjeri utjecali na sve sfere naših života. Jedna od najpogođenijih društvenih skupina svakako su studenti, koji su se osim suočavanja sa osiromašenim društvenim životom morali priviknuti i na studiranje u izvanrednim uvjetima, odnosno prelazak na digitalni oblik nastave.

Prema riječima profesorice i bivše ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, Hrvatska je u početcima održavanja nastave na daljinu u usporedbi s drugim europskim zemljama odgovorila vrlo brzo i iznad očekivanja. Škole su se ipak malo bolje snašle u novonastaloj situaciji zbog centralnog upravljanja, dok se reakcija sveučilišta koja imaju veći stupanj autonomije mogla promatrati samo zasebno, snalaženje u organizaciji predavanja i ispita variralo je od fakulteta do fakulteta. Dok su se mnoge zemlje susrele s teškoćama pri prelasku na online nastavu, Hrvatska je reagirala pravovremeno – učenici i profesori imali su priliku nadograditi svoje vještine informatičke pismenosti u sklopu edukacija i projekata i nastava se uspješno nastavila održavati u online obliku. No, koliko je kvaliteta online podučavanja uistinu usporediva s klasičnom nastavom, naročito u visokom obrazovanju?

Prema podatcima istraživačkog projekta koje je proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, većina studenata je svoje stambene i materijalne uvjete ocijenila kao zadovoljavajuće i mogla se bez smetnji posvetiti online studiranju. 90% studenata imalo je na raspolaganju stalno dostupno osobno računalo. Zanimljiv podatak je da, suprotno očekivanom, većina studenata nije imala većih problema s tehničkim uvjetima i iskusila je tek povremene prekide internetske veze i pada sustava CARNET-a. Većina studenata i djelatnika sveučilišta zadovoljna je svojim digitalnim kompetencijama, tako da im susret s platformama za učenje i online alatima nije bio stran.

Jedna od otežavajućih okolnosti u uvjetima studiranja u doba pandemije je pristup i nabava literature, budući da upute profesora o literaturi nisu bile jasne kao na predavanjima uživo, a pristup knjižnicama i čitaonicama bio je ograničen ili nemoguć. Upravo to je i uzrok problema s pronalaskom mirnog mjesta za učenje, jer velik dio studenata, naročito onih koji su ostali u studentskim domovima kao mjesto za učenje preferirao je knjižnice. Često prijavljena teškoća s kojom su se studenti susreli jest manjak motivacije i otežana samoregulacija u novim uvjetima studiranja (60%). Gotovo trećina studenata požalila se na količinu zadataka koje su otežano izvršavali u odnosu na studiranje prije pandemije.

Zabrinjavajući podatak iz istraživanja AZVO-a je da čak 50% ispitanih studenata kvalitetu online poučavanja procjenjuje lošijom nego prije karantene, naročito vezano uz praktični rad i vježbe na fakultetima (57%). Mnoge studente je zabrinulo hoće li uspjeti steći kompetencije koje zahtijeva njihova buduća karijera, a čak tri četvrtine studenata opterećivali su online ispiti i njihova izvedba te (ne)mogućnost uspješnog završetka akademske godine. Čitav je spektar iskustava vezanih uz provođenje online ispita. Dok se dio studenata žalio na lošu organizaciju online ispita –  prekratko vrijeme koje su imali na raspolaganju za rješavanje i postavke poput nemogućnosti vraćanja na prethodna pitanja, mnogi su izvijestili i o povećanju učestalosti neetičnog ponašanja, odnosno češćem pribjegavanju varanju na ispitima nego prije karantene. Ishodi učenja i kriteriji su se prema tome prilično promijenili, tako da trećina studenata smatra da pri online studiranju ocjena nije temeljno mjerilo znanja niti vjerodostojan pokazatelj savladavanja gradiva.

Profesori i studenti jednoglasni su u odgovoru da je interakcija pri izvođenju nastave online i sama komunikacija između profesora i studenata te studenata međusobno puno slabija nego prije pandemije. Zajedničko mišljenje imaju i oko opterećenosti online nastavom; veći teret ne osjećaju samo studenti, već i profesori pri organizaciji kolegija online putem.

Jedan od najvećih problema, kojeg su žrtve ne samo studenti, već cjelokupna populacija suočena s pandemijom jest narušeno psihološko zdravlje. Manjak socijalnih kontakata u dugom periodu ostavio je ogromne i nepovratne posljedice na mentalno zdravlje, naročito kod studenata koji su prethodno imali u manjoj ili većoj mjeri izražene psihološke smetnje. Došlo je do porasta razina anksioznosti, depresije i stresa u općoj populaciji. Psihički problemi s kojima se studenti suočavaju za vrijeme pandemije mogli bi ostaviti neizbrisiv trag i na fizičko zdravlje, te voditi kroničnim bolestima i brojnim drugim zdravstvenim problemima. Iako je većina studenata imala podršku obitelji, nedostajao im je kontakt s prijateljima, koji u adolescenciji igra veliku ulogu za potpun razvoj osobnosti. Dug period izolacije, praćenje rasplamsavanja pandemije preko društvenih mreža i drugih medija, bolest u obitelji, neizvjesnost koja je postala naša nova realnost i  brojni drugi stresori zahvatili su cijelu populaciju, a oporavak je dug i težak.

Lošije psihičko stanje rezultiralo je i time da se čak 40% studenata nije moglo koncentrirati na akademske obveze u mjeri u kojoj su to obavljali prije pandemije. Nedostatak izravnog kontakta ne predstavlja prijetnju samo opstanku i održavanju prijateljskih i ljubavnih veza, već i samom iskustvu i uspješnosti poučavanja. Mogu li online sastanci, snimke predavanja i pisani materijali biti dostojna zamjena izravnom prenošenju znanja, naročito praktičnih?

Online nastava ipak je ponudila i nove, fleksibilne načine učenja preko različitih platformi i metoda koje se nisu prakticirale prije pandemije. Mnogi studenti isprva su osjećali rasterećenje zbog oslobođenog rasporeda, tako da su slobodno vrijeme mogli organizirati bolje i raditi uz fakultetske obveze. Grupni rad se također pokazao kao dobra metoda, a studenti su putem izlaganja seminara mogli vježbati svoje govorničke sposobnosti, a da nisu direktno suočeni s publikom. Online nastava sa sobom je donijela i privilegiju ugošćivanja brojnih predavača do kojih je otežano doći u normalnim okolnostima. Otvorile su se i mogućnosti poput održavanja online predavanja u budućnosti, ukoliko se pojavi problem kao što je manjak profesora, studenti ili profesori koje žive u udaljenim područjima ili su zbog različitih razloga spriječeni prisustvovati nastavi. Upoznati s varanjem na ispitima, mnogi profesori su tražili načine ocjenjivanja kroz primjenu i praktična znanja, što je dovelo do jačanja kritičkog razmišljanja i problemskog pristupa kod studenata.

Iako se nastava na daljinu u kriznim vremenima pokazala praktičnom i primjenjivom, naročito za teorijska znanja, osobni kontakt i interakcije u “offline” okruženju nužne su i nezamjenjive. Online nastavu treba podržati kao dopunu klasičnoj nastavi ili oblik hibridne, kombinirane nastave, no nastava uživo, koja uključuje izravno prenošenje znanja i informacija, praktično učenje, dijaloge i debate te brojne socijalne kontakte upravo čini jedinstveno iskustvo studiranja.

Autorica članka: Dora Kučina, studentica 3. godine preddiplomskog studija logopedije i volonterka novinarka Info – centra za mlade Zagor

Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i nužno ne izražava stajalište Mreže udruga Zagor.

IZVORI

https://www.dw.com/hr/sveu%C4%8Dili%C5%A1ta-u-doba-korone-digitalna-klopka/a-54849498

https://web2020.ffzg.unizg.hr/covid19/wp-content/uploads/sites/15/2020/06/Kako-smo_Preliminarni-rezultati_brosura.pdf

https://www.azvo.hr/hr/azvo-vijesti/2443-predstavljeni-rezultati-istrazivanja-o-iskustvu-studiranja-tijekom-pandemije-koronavirusa-i-socijalne-izolacije

Razgovor u sklopu projekta Green Post-Corona Talks Hrvatska (Forum za održivi razvoj Zeleni prozor) – Sugovornice – prof.dr.sc. Blaženka Divjak i Janja Banić, dipl.inf.

 

Pročitaj više...

Europska godina mladih 2022.

Mladi su kroz prethodne dvije godine naišli na mnoga ograničenja. Povodom mjera koronavirusa bio im je limitiran društveni život i otežano obrazovanje. Kao odgovor na strpljenje i solidarnost koji su mladi pokazali pridržavanjem mjera, Europski parlament je donio odluku da se 2022. godina proglasi Europskom godinom mladih. Više informacija o tome što će se novo za mlade osigurati i što se od njih očekuje saznajte u članku. 🙂

Europska godina mladih 2022

Pročitaj više...

Upitnik za ocjenu kvalitete pripravništva/stažiranja u EU

Poštovani/a,

molimo Vas da ispunite upitnik u nastavku. Upitnik je dio cjelokupnog evaluacijskog procesa koji vodi Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (DG EMPL), a ocjenjuje se kvaliteta provedbe Preporuke Vijeća iz 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo (EN: The 2014 Council Recommendation on a Quality Framework for Traineeships (QFT)).

Cilj upitnika je prikupiti informacije o pripravničkim iskustvima mladih, o preprekama s kojima su se susreli tijekom staža/pripravništva te je cilj prikupiti i prijedloge za poboljšanje pripravništva / stažiranja širom EU

Upitnik je anoniman i dostupan na 23 jezika (uključujući hrvatski).

Rok za ispunjavanje upitnika je uskoro, 13.3.2022. godine, a link na upitnik je ovdje:

https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/15bf4662-0944-70c9-521a-61e02ca5cdd8

Pročitaj više...

Pokrećemo podcast s pričama volontera/ki Europskih snaga solidarnosti!

Naša volonterka Evin će svaki mjesec na našem novom kanalu Sopotify-a (Mreza Udruga Zagor) razgovarati s volontrima/kama i njihovim iskustvima s volontiranjem kroz Europske snage solidarnosti. Razmjenom iskustva i pozitivnim pričama želimo potaknuti mlade na korištenje prilike volontiranja kroz Europske snage solidarnosti.

Prva priča je o Asmin Ayçe İdil Kaya iz Turske koja je volontersku službu provela u Bugarskoj, mjestu Primorsko. Prvi intervju možeš slušati na spotify-u: https://open.spotify.com/episode/6B31xZ1qmlrn0vxNI48khq?si=_5yNnvNqTMiXxc92luxQ6A

Ili pogledati intervju kroz video na našem kanalu Youtubea: https://youtu.be/jNx91VJnfIo

Pročitaj više...