Author - Ivana

Broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina smanjen je u kolovozu. Ukupno je registrirano 2.636 osoba, što je za 2,3 posto manje nego u srpnju, odnosno za 25 posto manje nego u kolovozu prošle godine. Prijavljeno je 605 potreba za radnicima, što je 15,9 posto više nego mjesec ranije. Najviše radnika tražilo se u obrazovanju, prerađivačkoj industriji, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, pružanju smještaja i usluživanju hrane te građevinarstvu. Najtraženiji su bili prodavači, konobari, njegovatelji starijih i nemoćnih osoba, bravari, elektroinstalateri, fizioterapeuti, odgojitelji predškolske djece, kuhari, čistačice, zidari itd. Iz evidencije nezaposlenih izašlo je 387 osoba, od čega je 270 osoba zaposleno na novim poslovima. U kolovozu su novoprijavljene 324 nezaposlene osobe.

Preuzeto sa: http://www.radio-stubica.hr/nov.php?i=8861

Garancijama za mlade može se dobiti podrška pri daljnjem obrazovanju, odabiru karijere ili traženju posla te je važno da se mladi informiraju i iskoriste priliku koja im se pruža.

Nadamo se da će Vas članak koji je napisao Hrvatski zavod za zapošljavanje potaknuti na korištenje navedenih mjera.

Garancija za mlade je pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 25 godina (u RH mlađe od 30 godina!) nastoji što brže aktivirati na tržištu rada.

Brza aktivacija na tržištu rada osigurava veću motiviranost mlade osobe za traženjem posla i zapošljavanjem, kao i brzu nadogradnju znanja i vještina koje je osoba stekla tijekom obrazovanja. Brza aktivacija podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku od 4 mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira je li osoba prijavljena u zavodu za zapošljavanje ili ne.

Sama Garancija za mlade tako ne garantira zapošljavanje, već predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku.

Uspostavom Garancije za mlade nastoji se spriječiti ulazak mlade osobe u NEET status, odnosno nastoji se potaknuti uspostava takvog sustava podrške u svim državama članicama koji će omogućiti da, sukladno tekstu Preporuke o uspostavi Garancije za mlade: „sve osobe mlađe od 25 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja.

Nadalje, udio mladih ljudi koji nisu zaposleni i ne obrazuju se može se podijeliti na one mlade osobe koje su nezaposlene i one koje se smatraju ekonomski neaktivnima (drugim riječima, oni nemaju posao niti ga aktivno traže). Bez obzira na aktivnost prilikom traženja posla, svi su oni u fokusu provedbe Garancije za mlade te se skraćeno nazivaju mladim osobama u statusu NEET (engl. Not in Employment, Education or Training).

U kontekstu provedbe mjera Garancije za mlade, u Republici Hrvatskoj NEET osobama smatramo osobe u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih. Time mogu biti korisnici mjera Garancije za mlade, i to na način da ispunjavaju sva tri navedena kriterija.

Razlikujemo dvije podskupine mladih u NEET statusu i to nezaposleni (mladi koji su prijavljeni u službenu evidenciju nezaposlenih osoba), neaktivni (mladi koji nisu u sustavu redovitog obrazovanja, ne rade i pri tome nisu registrirani u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatsko zavoda za zapošljavanje).

Izazovi s kojima se se zavodi za zapošljavanje susreću vezano uz mjere aktivne politike zapošljavanja najčešće se kriju u samom shvaćanju cilja mjera aktivne politike zapošljavanja, a koji se odnose na integraciju osoba kojima je zbog određenih osobnih karakteristika ili faktora poput nedostatka iskustva, dugotrajne nezaposlenosti ili dobi, otežano zapošljavanje. Osim udovoljenja formalnim kriterijima za ulazak u određenu ciljanu skupinu za financiranje, naglasak mora biti i na procjeni ostalih elemenata koji mogu utjecati na uključivanje osobe na tržište rada, kao što je deficitarnost/suficitarnost zanimanja koje je osoba stekla školovanjem. Naime, poslodavci često zbog pogrešnog shvaćanja aktivne politike zapošljavanja u mjere žele uključiti osobe u zanimanjima koja su zapošljiva i tražena na tržištu rada te koja bi se mogla zaposliti i bez financijske intervencije. Mjere moraju biti usmjerene na one osobe kojima zbog niza faktora prijeti dugotrajna nezaposlenost. Osim toga, još je uvijek vidljiv trend slabijeg korištenja mjera koje se tiču unapređenja znanja i vještina osoba na radnom mjestu te je u tom smislu krenula i jača promidžba mjera poput osposobljavanja na radnom mjestu te potpora za usavršavanje, a gdje je potrebna jača aktivacija poslodavaca u partnerskoj provedbi obrazovnih aktivnosti. Također, problem se javlja i u povezanosti s drugim sustavima podrške teže zapošljivim osobama koji nisu u domeni Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao što je osiguranje dostupne skrbi o predškolskoj djeci i slično.

Hrvatski zavod za zapošljavanje smatra da postoji nedovoljna usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada te je povezana s činjeniom da se nedovoljno prihvaćaju Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Navedene preporuke Zavod svake godine izdaje kao rezultat analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim kvalifikacijama. Preporuke su izrađene na razini regionalnih i lokalnih tržišta rada s ciljem smanjenja strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom te imaju kvalitativni karakter. Upravo radi nedovoljnog prihvaćanja navedenih Preporuka u strukovnom obrazovanju iz godine u godinu imamo sve manji broj osoba upisanih u programe koji su kvalificirani kao deficitarni.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2017. godine, mladi su koristili mjere:

Potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje usmjerene su prvenstveno na profitne poslodavce i to na način da su dostupne podjednako svim djelatnostima, dok stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u većoj mjeri koriste poslodavci kod kojih postoji zakonska obveza polaganja stručnih ispita, a mjeru javnog rada koriste jedinice lokalne samouprave i uprave te neprofitne organizacije.

Prilikom podnošenja zahtjeva za uključivanje osobe u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa poslodavac je dužan dostaviti program stručnog osposobljavanja te mora imati osiguranog mentora za polaznike stručnog osposobljavanja. Slijedom navedenog Zavod prati izvršenje dostavljenog programa na način da komunicira s korisnicima, te prema potrebi vrši osobni uvid u provođenje programa.

Iskustva mladih koji su završili SOR i druge mjere aktivne politike zapošljavanja se razlikuju s obzirom na njihovo temeljno zvanje. Osobama koje su na stručnom osposobljavanju stekle prenosive vještine i znanja koje mogu lako iskoristiti i kod drugog poslodavca povećala se vjerojatnost zapošljavanja nakon navedene intervencije, dok osobe koje su, primjerice, stručno osposobljavanje odradile u zanimanjima koji su usko vezana uz određeno radno mjesto i specifična, kao što su stručna osposobljavanja u sustavu kulture (muzeji, knjižnice) imaju manje mogućnosti za zapošljavanje na otvorenom tržištu ukoliko ne ostaju raditi kod poslodavca kod kojeg su se osposobljavali.

Više informacija o samoj Garanciji za mlade (GzM), aktivnosti, Planu implementacije, partnerima u provođenju GzM možete pronaći na poveznici http://www.gzm.hr/

Članak napisao: Hrvatski zavod za zapošljavanje

NGO „Sigulda Alternative education” iz Sigulda, Latvija hitno traži partnere i 6 volontera/ki za dugoročni strateški EVS projekt pod nazivom „EVS 4 sustainable life”. Trajanje volonterske službe je od 10 do 12 mjeseci, ovisno o organizaciji.

Svi zainteresirani mogu poslati svoj životopis i motivacijsko pismo na mail info@valdorfabernudarzs.lv.

Više detalja možete pronaći na:

1. Strategic long-term EVS project _EVS 4 sustainable life
2. Project details_EVS 4 sustainable life_2_part

Od 3. rujna do 5. rujna 2018. održan je „Trening za jačanje kapaciteta djelatnika“ u Jezerčici, Donja Stubica. Na treningu su sudionici/ce imali priliku dobiti korisne informacije o kvalifikacijama, vještinama i znanjima Youthworker-a, o metodama rada i pristupu korisnicima, te su radili na izradi prijedloga nacrta standarda Info centara.

Trening je održan u sklopu projekta Lokalni info-centar za mlade Zagor kojeg provodi Mreža udruga Zagor s partnerima Udrugom za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom „ZAMISLI“ (Zagreb), Udrugom za promicanje pozitivne afirmacije mladih u društvu „Impress“ (Daruvar), Udrugom za promicanje informatike, kulture i suživota (Petrinja) i Nezavisnom udrugom mladih (Lepoglava).

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu u 85% i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u iznosu od 15%.

Više informacija o projektu možete pronaći na:

http://www.zagor.info/projekt/lokalni-info-centar-za-mlade-zagor