MISAOna je održana 6.6.2024. od 15,00 do 19,30 sati.
TIJEK PROVEDBE I ZAKLJUČCI
NIkolina Bertol, Mreža udruga Zagor, vodila je program. Po otvorenju aktivnosti uvodu riječ održala je Ivana Radanović ispred organizatora događaja. Ispred Krapinsko-zagorske županije prisutne je pozdravila Martina Gregurović Šanjug, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade. Zamjenica Župana, Jasna Petek pridružila se nakon prvog predavanja te pozdravila prisutne.
Organizatori MISAOne bili su Mreža udruga Zagor, Udruga Mraz, Bedekovčanska udruga mladih, Multimedijalni centar STUB-KLUB, Udruga Petrože, Zagorska kreativna udruga mladih, Savjet za razvoj civilnoga društva KZŽ, Savjet mladih KZŽ i Krapinsko-zagorska županija.
PREDAVANJE „Vidljivost udruga i njihovih aktivnosti među mladima“
Gordan Turković, izvršni direktor i suvlasnik u agenciji CTA komunikacije, održao je predavanje na kojem je dao primjere dobre prakse kako udruga mogu bez financijskih sredstava prikupljati sredstva, ali i provoditi neprofitne medijske kampanje. Za početak predavanja naglasio je kako treba imati ideju, kreativnost i hrabrost pri čemu je potrebna ideja, nakon koje je potrebno kreativno osmisliti tu ideju i u konačnici imati hrabrost za provedbu te ideje. Dao je primjere udruge Brački pupoljci i njihove borbe za besplatni prijevoz s otoka na kopno na potrebne terapije za djecu. Opisao je kako su kroz kampanju došli do potrebne izmjene zakona kako bi se ostvario navedeni cilj.
Uz navedenu kampanju ostvarila se i druga za pomoć Bračkim pupoljcima- planinarenjem, a nastala je i knjiga čiji cjelokupni profit od prodaje ide za terapije djece. Provodila se i kampanja Zlatna vrpca, 7 maratona u 7 dana, za kupnju uređaja za KBC Split za onkološki odjel. Predstavio je i kampanju Kaftrio- udah života, Kampanju HGSS-a s izložbom tweetova.
Nakon predavanja uslijedila su pitanja sudionika/ca; pitanja su bila vezana uz „jezik“ mladih, dolazak do većeg broja mladih.
ZAKLJUČAK: Kako bi udruga postala što više vidljiva prvo što treba imati je dobru ideju koja privlači pozornost okoline i medija, a da bi ideja bila dobra potrebno je biti kreativan i uz to hrabar da se krene realizirati ta osmišljena ideja. Ideja mora postići vidljivost i doseći do što većeg broja korisnika jer se time postiže pritisak i time se približava cilju, a to je da se nešto promjeni što se želi promijeniti. Najveći doseg je ukoliko što više prijatelja/ica dijeli ideju, posebice na društvenim mrežama.
Udruge moraju prihvatiti razvoj tehnologije i ići u korak s tim kako bi došle do ciljane skupine. Danas su mladi najviše na društvenoj mreži Tik-tok.
PANEL „Psihologija mladih i njihovo aktivno sudjelovanje u društvu”
Panel je moderirala Ivana Radanović, Mreža udruga Zagor, a panelistice su bile psihologinje Marija Vragović (Srednja škola Zlatar), Tamara Bešenić (Savjetovalište Odsjeka za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije) i Ivana Spevec (Psihološka služba Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije).
Marija Vragović dala je uvod u temu sustava vrijednosti mladih danas. Govorila je o tome kako su trenutno društveno i radno aktivne četiri generacije i koliko je generacija Z ili današnji mladi drugačija od ostalih generacija. Prema istraživanjima i prikupljenim iskustvima, današnjoj generaciji mladih važno je da ih se sluša i uvažava. Važni su im obitelj i prijatelji. Emotivnu reakciju imaju na druge s kojima su osobno povezani, no brigu za druge pokazuju na svoj način. Zanimljivo je naglasiti da su čak i njihova pravila bontona drugačija od onih prošlih generacija. Istraživanja pokazuju kako je 70% mladih društveno aktivno, a u društveni angažman uključuju se u virtualnom svijetu. Kod mladih danas najviše do izražaja dolaze njihove osobne vrijednosti, a tek onda šire društvene. Primjerice, generacija Z iskazuje veliku ekološku osviještenost (drže do razvrstavanja otpada, dijele na društvenim mrežama sadržaj na tu temu).
Sustav vrijednosti se mijenja, jer vrijednosti učimo kroz društvene procese i sve što se događa oko nas utječe na promjenu naših vrijednosti. U konačnici, mladi nisu društveno aktivni onako kako starije generacije smatraju da bi trebali biti, što ne znači da nisu aktivni.
ZAKLJUČAK: Sustavne vrijednosti mladih danas nisu jednake vrijednostima mladih prijašnjih generacija jer se način života mijenja, no to ne znači da su im vrijednosti pogrešne. Mladi danas stavljaju veći naglasak na osobne vrijednosti, prvo kreću od sebe, a tek onda na društvo i njegove vrijednosti. U prijašnjim generacijama često je bilo obrnuto. Današnjim mladima bitne su vrijednosti kao slušanje i uvažavanje te da im je nešto vidljivo i mjerljivo. Pokazuju brigu za druge i vrlo su aktivni, no to se najviše vidi u virtualnom svijetu. Mladi danas nisu aktivni na način na koji bi starije generacije željele da jesu i tu se najviše primjećuje generacijski jaz.
Tamara Bešenić dala je uvod u temu utjecaja online života na mlade, koji su pozitivni i koji negativni utjecaji. Prema posljednjim istraživanjima 91% mladih koristi Internet više puta dnevno. Iako je korištenje interneta među mladih vrlo visoko, isto tako i starije generacije koriste često Internet. Istraživanje pokazuje da živimo u virtualnom svijetu što ima veliki utjecaj na mlade i sve ostale generacije. Potrebno je razvijati kritičko mišljenje kod mladih kako bi se izbjegli negativni utjecaji online života. Pozitivno je što se u virtualnom svijetu lakše sklapaju prijateljstva, no ona mogu dovesti do površnih prijateljstva što može stvoriti osjećaj otuđenja, izoliranosti, ali i depresije i apatije. Na ovim aspektima je potrebno raditi kroz edukaciju mladih, ali i kroz osvještavanje kako mladi vide svoje roditelje i ponavljaju obrasce. Potrebno je osvijestiti i negativne aspekte poput digitalne ovisnosti i raditi na njezinom sprječavanju.
ZAKLJUČAK: Online život ima veliki utjecaje na mlade, neki utjecaji jesu pozitivni, no dosta su izraženi negativni utjecaji. Pozitivno je što mladi lakše stječu prijateljstvo na društvenim mrežama, no ta prijateljstva su nažalost površna što može rezultirati osjećaju otuđenja, izoliranosti i depresije. Uz navedeno mladi su izloženi negativnim sadržajima na internetu te postoji opasnost od digitalne ovisnosti. S obzirom na navedeno potrebno je raditi na edukaciji mladih o korištenju interneta, na razvijanju kritičkog razmišljanja kod mladih, ali i raditi na edukaciji njihovih roditelja.
Ivana Spevec dala je uvod u temu modernog odgoja i koliko se razlikuje od tradicionalnog. U praksi je vidljivo kako i roditelji prepoznaju da je djetetu potreba određena pomoć, jer se javljaju za pomoć na vrijeme, postavljaju prava pitanja i prepoznaju kod djece neprihvatljiva i negativna ponašanja te pretjerano koriste internetu. Promjena u odgoju nužna je zbog digitalne revolucije. U odgoju je danas važno naučiti djecu kako da funkcioniraju uživo i u virtualnom svijetu i to je veliki izazov današnjeg roditeljstva. Tradicionalno roditeljstvo je bilo više obilježeno autoritetom i hladnijim odnosom. Prijašnje generacije nisu imale razumijevanje od roditelja, a današnji roditelji žele drugačije – žele priuštiti djeci sve što nisu imali što nekad dovodi do nezadovoljavajućih rezultata. Potrebno je naći optimalnu sredinu, a ne ići iz krajnosti u krajnost, potrebno je iz modernog i tradicionalnog odgoja uzeti najbolje. Najoptimalniji odgoj uključuje toplinu, bliskost, ali i jasne granice i posljedice ponašanja. Važno je usmjeriti se na svakodnevno unapređenje roditeljske uloge, cjeloživotno učenje. Djeca i roditelji provode jako puno vremena pred ekranima te je potrebno je praćenje sadržaja i ograničiti vrijeme korištenja ekrana, poticati socijalizaciju uživo. Važno je da danas roditelji komuniciraju i postavljaju granice kroz asertivnu komunikaciju, tako pružaju model ponašanja te omogućuju učenje uz uvođenje posljedica za neprihvatljiva ponašanja i pozitivnih posljedica za adaptivna ponašanja. Virtualni svijet je mladima izvor informacija, socijalizacije, samopouzdanja ali istovremeno mjesto gdje su izloženi negativnim komentarima, zlostavljanju i nasilju stoga trebaju razviti primjerene strategije suočavanja sa takvom vrstom izazova.
ZAKLJUČAK: Tradicionalan odgoj prije je bio usmjeren na autoritet, dok današnji na postavljanje granica i kako odgojiti dijete u vrijeme digitalne revolucije. Potrebno je educirati roditelje kako da balansiraju tradicionalni i moderni odgoj, posebice jer je odgoj podložan utjecajima, posebice virtualnim.
Nakon izlaganja bio je prostor za pitanja, odgovore i komentare, a razgovor sa sudionicima/cama bio je o generacijskim razlikama, kako djeca/mladi uče roditelje o tehnologiji, posebice o radu s pametnim telefonima i radu na računalu.
RAZGOVOR „Administrativna preopterećenost i financijska (ne)održivost udruga“
Sudionici/ce MISAOne podijeljeni su u 4 vođene grupe. Voditeljice grupa bile su Dora Krušelj (Udruga Petrože), Mihaela Visinski (Savjet mladih KZŽ), Marija Gebert (Zagorska kreativna udruga mladih) i Anamarija Kic (Bedekovčanska udruga mladih). Voditeljice grupa usmjeravale su razgovor sudionika/ca u tri područja- administrativne preopterećenosti i rada udruga, financijskim izazovima udruga i komunikaciji s medijima, donatorima i javnošću. U nastavku su zaključci pojedinih tema svih grupa.
ADMINISTRATIVNA PREOPTEREĆENOST I RAD UDRUGA
Sudionici grupa složili su se kako su udruge preopterećene administrativnim poslovima i dokumentacijom koje moraju obavljati prije/tijekom/nakon projekata i programa udruge, a što posebice dolazi do izražaja kada su udruge volonterske i s obzirom na to kako ne raspolažu velikim resursima (ljudi, vrijeme, sredstva, itd.). Također, Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine, broj 26/15 i 37/21) je propisano što svaki natječaj za udruge sadrži, koju dokumentaciju prijavitelji moraju dostaviti čime je ograničeno administrativno rasterećivanje. Prijedlozi:
- Smanjiti dokumentaciju vezanu uz dokazivanje provedenih aktivnosti.
- Potrebno je da donatori izrade popis potrebne dokazne dokumentacije koja je realna i da nije opširna jer time se udruge mogu više fokusirati na rad s korisnicima/cama.
- Smanjiti broj pitanja u obrascu kod izvještavanja jer su pitanja preopširna i količina informacija koja se treba navesti se većinom ponavlja u odgovorima.
- Smanjiti broj pitanja u opisnom obrascu prijave.
Udruge dijele mjesto s malim tvrtkama; prema količini administrativnih poslova i dokumentacije koju moraju nabaviti/izraditi tijekom provođenja svojih aktivnosti što odmiče ideji kako su udruge kreirane kako bi na lakši način pomogle svojoj zajednici – količina administracije ne pomaže. Pohvaljuje se regionalna samouprava koja koristi sustav e-prijave kako bi se smanjio broj printane dokumentacije. Prijedlozi:
- Potrebno je poticati digitalizaciju dokumentacije jer se najčešće nepotrebno ispisuju dokumenti koji se moraju slati ili pohranjivati u fizičkom obliku, što direktno utječe i na ekološki aspekt.
- Potrebno se zalagati za podjelu natječaja, posebno za volonterske i posebno za profesionalne udruge.
Provedba projekata/programa u partnerstvu vrlo je izazovna, jer i ti partneri (osobito ako su udruge) moraju zadovoljiti sve uvjete kao i sam nositelj projekta. Pojedine udruge za to još nemaju kapaciteta. Međunarodno partnerstvo predstavlja daleko veći izazov te se većina udruga (osobito onih manjih) nikako ne upuštaju u to. Rijetko kada postoji prilika za upoznavanje međunarodnog partnera prije samog projekta, udruge koje ulaze u takve projekte, s jedne strane ulažu veliko povjerenje u međunarodnog partnera, a sa druge strane svjesne su mogućeg rizika. Prijedlog:
- Povećati suradnju među udrugama i raditi na umreženosti udruga kako bi kao partneri mogli sudjelovati u prijavama za razne natječaje, a ne gledati jedni na druge kao na konkurenciju za dobivanje sredstva.
FINANCIJSKI IZAZOVI
Projektno financiranje za male udruge je izazovno – nije održivo; većina rada malih udruga bazično radi volonterski, a financijskim sredstvima pokriva aktivnosti i materijale – ne ljudske resurse. Financijskoj nestabilnosti doprinosi i sve manji broj natječaja. Brojni natječaji su u najavi, prolaze mjeseci pa čak i godine dok se ne objave. Velike mogućnosti udrugama se nudi kroz natječaj Erasmus+ programa i Europskih snaga solidarnosti, no udruge nisu previše upoznate s time. Prijedlozi:
- Poticati financiranje kroz donacije – udrugama daje slobodu rada i oslobađa ih popratnih administrativnih poslova.
- Poticati programsko financiranje od strane JLS-a kako bi se omogućila financijska stabilnost, te projektno financiranje kroz JRS kao dodatno financiranje.
- Educirati udruge o mogućnostima financiranja.
KOMUNIKACIJA S DONATORIMA, MEDIJIMA I JAVNOŠĆU
Krapinsko-zagorska županije ima fleksibilnu i kontinuiranu suradnju s organizacijama civilnog društva. Organizacijama kojima su mladi fokus teško je održati kontinuitet mladih; mladi često brzo odustaju ili se zasite ponuđenim sadržajem što zahtjeva veću količinu raznolikijeg sadržaja što je pak teško održati radi resursa (financije, ljudi, vrijeme i provedba). Komunikacija s medijima u županiji svela se na to da organizacije same pišu članke i šalju ih medijima (ima iznimaka) koji onda odlučuju hoće li ih objaviti ili ne – nije slučaj kod radija, koji i dalje potiču na direktan razgovor u eteru s osobama iz organizacija civilnog društva. Udruge teško održavaju komunikaciju s javnošću kroz društvene mreže. Pojedini mediji rado objavljuju vijesti o aktivnostima udruga, no pojedini mediji jedino uz plaćanje objave, a većinom financijska sredstva udruga to ne dozvoljavaju. Prijedlozi:
- Potrebno je ojačati suradnju između udruga i JLS-a, unaprijediti povjerenje koje je važno u radu udruga.
- Udruge trebaju koristiti „jezik“ mladih, kao i kanale prema mladima (a danas je Tik-tok glavni kanal komunikacije prema mladima).
- Ojačati suradnju udruga i medija.
