Zdravlje

Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko doba može uzrokovati štetne posljedice po zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati smrtni ishod.

Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:

• Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.
• Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih putova). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.

• Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.

• U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni zbog klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.

• Kod niskih temperatura izbjegavajte teže fizičke poslove na otvorenom prostoru, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.

• Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.

• Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.

• U slučaju da se kod osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, vojnici) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučeno je dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć ili nazvati:

  Hitna medicinska služba – 194

  ili

  Centar za žurne službe – 112

Preuzeto sa: www.zabok.hr

Povodom 14. studenog Svjetskog dana šećerne bolesti Koordinacijski odbor “Zdravi grad-Zabok” u suradnji s Općom bolnicom Zabok, Domom zdravlja KZŽ, Ljekarnom KZŽ i Zavodom za javno zdravstvo KZŽ organizira akcije mjerenja šećera u krvi i tjelesne težine uz savjete o zdravim navikama i o tome kako se nositi s problemima šećerne bolesti, te kako prevenirati da do bolesti ne dođe.

Srijeda 14. 11. 2018. od 8-10 sati u županijskoj ljekarni, od 10 – 12 sati u OB Zabok

Četvrtak 15. 11. 2018 od 9-11 sati Zivtov trg 10 u prolazu prema Lidlu

Pozivamo vas da se odazovete našim akcijama i na taj način pokažemo zajedničku brigu za naše zdravlje. Ove godine se obilježava 30 godina Mreže zdravih gradova ,a na svoje članstvo u Mreži je ponosan grad Zabok ,koji nizom akcija i edukativnih predavanja tijekom mnogih godina želi doprinijeti zdravlju svojih građana.

Preuzeto sa: https://www.zabok.hr/clanak/obiljezavanje-svjetskog-dana-secerne-bolesti-14-11-2018

Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica ovaj tjedna provodi zadnju ovogodišnju redovnu akciju darivanja krvi. Akcija počinje sutra kada će ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu biti u Specijalnoj bolnici u Stubičkim Toplicama od 9 do 12 sati te u Gornjoj Stubici u Sportskom centru od 14 sati do 18 i 30. U srijedu će se krv prikupljati u Donjoj Stubici u domu kulture od 10 sati do 18 i 30, a u četvrtak u Oroslavju u Hotelu Zagi od 12 sati do 18 i 30. U petak posljednjeg dana akcije, darivatelji će krv moći dati u Mariji Bistrici u Vatrogasnom domu od 10 sati do 17 i 30.

Preuzeto sa:

http://www.radio-stubica.hr/nov.php?i=9090&PHPSESSID=lied5qs3rqkr9bqug4cfpl9gf6

U subotu 6. listopada  u sklopu projekta „Živjeti zdravo“, u Zaboku, aktivnošću Hodanjem do zdravlja planira se obilježiti Svjetski dan hodanja i time naglasiti važnost hodanja kao jednog od najučinkovitijih i zdravstveno najpoželjnijih oblika tjelesne aktivnosti.

Akcija je namijenjena svim građanima. Okupljanje je na Zivtovom trgu od 9.30, a hodanje  započinje u 10 h.

Preuzeto sa:

https://www.zabok.hr/clanak/poziv-na-obiljezavanje-svjetskog-dana-hodanja-6-10–start-na-zivtovom-trgu-u-10-sati

Povodom 29. rujna Svjetskog dana srca Koordinacijski odbor” Zdravi grad – Zabok” u suradnji s Općom bolnicom Zabok, Domom zdravlja KZŽ, Zavodom za javno zdravstvo KZŽ i SŠ Pregrada organizira akciju mjerenja tlaka, šećera u krvi i tjelesne težine uz savjete o zdravim navikama i prevenciji bolesti

u utorak 25. 9. 2018.od 10-12sati u Općoj bolnici Zabok

i četvrtak 27. 9. od 9-11 sati na Zivtovom trgu 10 (u prolazu prema Lidlu)

Pozivamo vas da se odazovete jer na taj način pokazujete brigu za vlastito zdravlje i pozitivno djelujete na svoju okolinu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Obilježavanje Svjetskog dana srca utemeljila je Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine u cilju informiranja ljudi širom svijeta da su bolesti srca i moždani udar vodeći svjetski uzroci smrti, koji odnose 17,5 milijuna života svake godine, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti.

U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire oko 4 mil. ljudi odnosno 45 posto svih umrlih.

Većina kardiovaskularnih bolesti, čak do 80 posto prijevremenih smrti, može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumacije alkohola.

Ovogodišnji se Svjetski dan srca obilježava 29. rujna uz slogan: „Moje srce, tvoje srce.“

Preuzeto sa: https://www.zabok.hr/clanak/obiljezavanje-svjetskog-dana-srca

Mentalno zdravlje? O mentalnome zdravlju mladih i adolescenata govori se malo, čak premalo. Kada bolje razmislimo, o njemu se ne govori uopće, problemi se prepisuju pubertetu, mladosti ili se zanemaruju. Danas se više od 20% djece i adolescenata bori s nekakvom vrstom mentalne bolesti. Suočavaju se s brojnim problemima poput diskriminacije, prilagodbe u društvu, ali i manjka znanja o vlastitom stanju. Pravo na informacije danas je jedno od osnovnih ljudskih prava. Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 20. listopada, a cilj mu je podizanje svijesti o mentalnom zdravlju.

Tko sam ja uopće? Zašto se osjećam drugačije? Kako potražiti pomoć? To su samo jedna od brojnih pitanja koja si postavljaju upravo ljudi oko nas, možda i mi sami. I što većina ljudi napravi? Odluči to ignorirati. To je pogrešno. Svaka bolest ili poremećaj znatno utječe na naš život – na mišljenje, ponašanje i osjećaje, čak i na fizičko zdravlje. Mentalno zdravlje tema je  koja ne smije biti tabu. U današnjem društvu, priznati da imate problem, pijete lijekove ili posjećujete psihologa ili psihijatra izaziva osudu od okoline, sažalijevanje ili pak pitanje – što s tobom nije u redu?

Nema čovjeka koji je lišen emocionalnih i mentalnih prepreka. Svi se u životu nađemo na raskrižju, u situacijama koje nas potresu do temelja – prekid duže veze, gubitak posla, nezadovoljstvo u školi, problemi u obitelji. Nitko ne može znati gdje je nečija granica. Svi imamo pravo osjećati se dobro i sigurno, to nije samo privilegija određenih osoba. Imamo pravo živjeti u punini u kojoj bismo i trebali, ali za to nam često nisu dovoljni samo razgovori s najbližima, potreban nam je stručnjak. Ako ne znate od kuda početi, najbolje je javiti se obiteljskom liječniku, koji će procijeniti treba li specijalistička psihološka pomoć, i u koju se instituciju najbolje javiti.

Život nije lak. Nitko se nije rodio s garancijom da  će nam život proći lagodno, bez ikakvih problema. No ignoriranje tih problema može čovjeka dovesti do ruba, do ponora iz kojeg će se teško izvući, ako na vrijeme nije potražio pomoć. Ako imate nekakvih problema, ako primijetite da se oko vas netko muči s istim – potražite pomoć.

Bol se ne može pojesti ili ne pojesti, zarezati oštrim predmetom, otrovati ju opojnim sredstvima i alkoholom. Trebamo je prihvatiti, suočiti se s njom, potražiti pomoć na pravim mjestima, ali najvažnije – učiniti to na vrijeme. Tek ćemo tada započeti bitku sami sa sobom i izbjeći ”deblji kraj”.

Znaš, u redu je potražiti pomoć, ruku spasa. U redu je ne biti u redu.

Možete se javiti našoj Ivi na ivasviben01@gmail.com koja vas može uputiti dalje, ili na: https://www.skolskiportal.hr/ ,  http://www.psihologijaonline.com/postavljanje-pitanja.

Napisala: Iva Sviben, volonterka novinarka Mreže udruga Zagor

Preuzeto sa: www.zabok.hr