Author - Ivana

Poziv mladima za sudjelovanje u projektu izrade slikovnice ili stripa o Europskoj uniji

Natječaj se sastoji od dvije kategorije:

  1. Kategorija:Izrada slikovnice “Upoznajmo zajedno Europsku uniju”
  2. Kategorija:Izrada stripa “Upoznajmo zajedno Europsku uniju”

Tko se može prijaviti?

Prihvatljivi prijavitelji su svi mladi u dobi od 15 do 29 godina

Prijavitelj može biti (ne)formalna grupa mladih s najviše 7 pojedinaca (npr. timovi škola ambasadora Europskog parlamenta, timovi ostalih srednjih škola, udruge mladih, savjeti mladih, studentske udruge). Svaki prijavitelj može poslati maksimalno jednu prijavu po kategoriji. Ako prijavitelj pošalje više prijava, povjerenstvo za ocjenjivanje prijava uzet će u obzir prvu pristiglu prijavu prijavitelja na natječaj. Može se prijaviti više različitih prijavitelja iz iste škole, udruge ili druge institucije. Svaka neformalna grupa mladih određuje naziv grupe pod kojim se prijavljuje na natječaj.

Što treba sadržavati slikovnica/strip?

Sadržaj nije ograničen, važno je osmisliti koncept kroz koji se na jednostavan način predstavljaju specifičnosti Europske unije svim uzrastima.

Koje minimalne uvjete moraju zadovoljavati strip i slikovnica?

– Najveći dopušteni format slikovnice/stripa je A4.

– Slikovnica/strip može sadržavati maksimalno 20 stranica

– Slikovnica/strip ne smije biti prethodno objavljena.

Tko će ocjenjivati prijavljene projekte?

Prijavljene projekte ocijenit će stručnjaci na području slikovnice/stripa, povijesti EU-a te komunikacija i edukacija.

Prijavljeni projekti koji ne zadovoljavaju minimalne uvjete, kao i projekti čiji prijavitelji nisu prihvatljivi s obzirom na uvjete natječaja neće se razmatrati.

Pri ocjeni kvalitete slikovnice/stripa pazit će se podjednako na kvalitetu teksta i na kvalitetu ilustracija, a osobito na povezanost i nadopunjavanje tih dvaju elemenata. Ocjenjivat će se obuhvat i različitost sadržaja, činjenice, istaknute zanimljivosti te poticanje na učenje o Europskoj uniji.

Predstavnici pobjedničkih projekata u obje kategorije biti će nagrađeni dvodnevnom posjetom Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Koji je rok za prijavu projektnih prijedloga?

Natječaj započinje dana 3. prosinca 2018. , a završava dana 28. siječnja 2019.

Projektni prijedlozi zaprimat će se zaključno do 28. siječnja 2019. u 18 h.

Prijave pristigle nakon navedenog roka neće se razmatrati.

Kako prijaviti projekt?

Prijave se zaprimaju isključivo na popunjenom obrascu koji se nalazi na linku: goo.gl/MNpNoK

Uz popunjeni aplikacijski obrazac prijavitelji trebaju poslati prijedlog slikovnice u PDF formatu na e-mail: ivana.maletic-office@europarl.europa.eu.

Kada će biti objavljeni rezultati natječaja?

Odabrani tim stručnjaka će do 18. veljače 2019. razmotriti sve pristigle prijave te će najkasnije do 25. veljače 2019. Ured zastupnice Maletić na www.ivana-maletic.com objaviti rezultate natječaja i posebno obavijestiti sve sudionike o rezultatima.

Posjet pobjedničkih timova Europskom parlamentu planiran je u ožujku 2019.

 

 

Pročitaj više...

Što Europa čini za mene?

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira događaj o budućnosti poslovanja i digitalnom tržištu.

Među govornicima bit će zaposlenici tvrtki: Infobip, Deloittea, PWC-a, Bruketa&Žinić&Greyja i RASCO. O tome što Europa čini za njih, sudionici će govoriti iz perspektive poduzetnika, nezavisnih profesionalaca i onih koji namjeravaju pokrenuti svoj posao.

“Što Europa čini za mene? Budućnost poslovanja, digitalno tržište i EU” održat će se u Kući Europe, u ponedjeljak (21. siječnja) s početkom u 17 sati. Program događanja dostupan je OVDJE.

 

Preuzeto sa: www.icm-zg.info

 

 

Pročitaj više...

Standardi i prakse u volonterstvu

Udruga Igra poziva na okrugli stol o standardima i praksama u volonterskom manadžmentu.

Okrugli stol dio je projekta “Standardi i prakse – volonterski manadžment u organizacijama i ustanovama socijalne skrbi i zdravstva”. Projekt je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, a udruga Igra provodi ga u partnerstvu s udrugom Ambidekster klub, Centrom za socijalnu skrb Zagreb i Kliničkim bolničkim centrom Sestre milosrdnice. Detalje o projektu možete saznati ovdje.

Okrugli stol održat će se 24. siječnja od 12 sati u Kući Europe (Augusta Cesarca 4). Razgovarat će se o volonterskom manadžmentu u organizacijama i ustanovama socijalne skrbi i zdravstva. Preliminarni dnevni red dostupan je na poveznici.

Preuzeto sa: www.icm-zg.info

Pročitaj više...

Natječaj za posao: Mlađi stručni suradnik (m/ž)

Uvjeti:

  • VSS tehničkog ili prirodoslovnog smjera
  • samostalnost, analitičnost, odgovornost, komunikativnost i timski rad
  • spremnost na rad u multidisciplinarnim i multikulturnim timovima te na samostalne odlaske na službena putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu
  • izvrsne komunikacijske vještine
  • izvrsno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu

Prednost će se dati kandidatima s jednom ili više od sljedećih kvalifikacija:

– radnim iskustvom na nekom od područja relevantnih za ovaj natječaj.

* Poželjno je da kandidat posjeduje vozačku dozvolu B kategorije i spremnost na samostalne odlaske automobilom na službena putovanja.

Uvjeti zaposlenja:

– rad na određeno u trajanju od 1 godine, s probnim rokom od 1 mjeseca i mogućnošću produženja ugovora na neodređeno,

– predviđeni početak rada je 15. ožujka 2019. (mogućnost dogovora oko točnog datuma početka rada).

Za prijavu na ovo radno mjesto potrebno je poslati životopis u Europass formatu na hrvatskom jeziku te motivacijsko pismo (najviše 2000 znakova s razmacima) na hrvatskom i engleskom jeziku.

Kandidati koji će biti u užem izboru i pozvani na razgovor moraju na uvid dati original:

– diplome i ostalih potvrda o stečenim zvanjima i edukacijama koja se navode u životopisu,

– domovnice / rodnog lista.

Prijave se mogu dostaviti putem e-maila prijave@door.hr najkasnije do 10. veljače 2019. godine s naznakom „Prijava MSS“, a kandidati koji uđu u uži izbor o tome će biti obaviješteni do 15. veljače 2019. godine.

Tekst natječaja možete preuzeti ovdje.

 

Preuzeto sa: door.hr

Pročitaj više...

E-učilica o novinarstvu

Udruga VANG pokrenula je program “Učimo audio, video i web novinarstvo”.

Program će kod zainteresiranih razviti dodatne kompetencije iz područja medijske pismenosti i političke kulture. Prva cjelina govori o radijskoj reportaži. E-učilica je dostupna OVDJE.

 

Preuzeto sa: www.icm-zg.info

Pročitaj više...

Razmjena mladih u Velikom Žitniku!

Outward Bound Vas poziva na sudjelovanje na još jednoj zanimljivoj Erasmus+ razmjeni mladih u Velikom Žitniku!

Tema? Socijalna inkluzija, jednakost, ICT, video, fotografija
Tko može sudjelovati? Motivirane mlade osobe od 17 do 22 godine starosti; prednost imaju mladi smanjenih mogućnosti
Kada? 19.2.-2.3.2019.

Kroz ovu razmjenu mladih želimo uz pomoć digitalnih materijala podići svijest o socijalnoj inkluziji i u Erasmus+ uključiti mlade smanjenih mogućnosti. Sudionici će imati priliku naučiti osnove izrade i obrade fotografskih i video materijala u svrhu promocije socijalne inkluzije te razviti E+ ključne kompetencije koje će im pomoći u daljnjem obrazovanju i poslu.
Rok za prijavu: 30.1.2019.
Kontakt: tamara.lipnjak@outwardboundcroatia.com

Preuzeto sa: www.facebook.com/outwardboundcroatia/

Pročitaj više...

Američko sveučilište u Cincinnatiju zaprima prijave za praksu u području videa i mareketinga

Sveučilište u Cincinnatiju (SAD) poziva studente iz cijelog svijeta da s domaćim studentima stvore tim koji će raditi na video i tiskanim materijalima za njegove potrebe. Pružit će im se, dakle, praksa u području videa te marketinga i komunikacija.

Potrebno je odlično poznavanje engleskog jezika, a dodatan je plus iskustvo s Adobe Creative Suite (Photoshop, Illustrator, InDesign, After Effects, Premiere). Sveučilište se pobrinulo za smještaj i hranu studenata, no troškovi prijevoza i vize nisu pokriveni.

Praksa se odvija tijekom ljeta, traje od 3. lipnja do 26. srpnja 2019. godine, a rok je za prijavu 1. veljače. Prijavi je potrebno priložiti:

  • aktualni životopis
  • popratno pismo
  • naznaku za koju pripravničku praksu se prijavljujete (video ili marketing / komunikacije).

Podaci se šalju na e-mail Natalie Ochmann: natalie.ochmann@uc.edu, a prihvaćeni će kandidati biti obaviješteni 15. veljače. Dodatne su informacije dostupne na poveznici.

 

Preuzeto sa: studentski.hr

Pročitaj više...

Zelena dvorana – Projekcija filma “Hladni rat”

Jednim od najnagrađivanijih filmova 2018. godine, “Hladni rat” poljskog redatelja Pawela Pawlikowskog u četvrtak 17. siječnja, otvara se filmska sezona u Zelenoj dvorani.

Prije par tjedana Hladni rat je doslovno pomeo konkurenciju na dodjeli Europske filmske nagrade gdje je pobijedio u čak pet kategorija, od šest u koliko je bio nominiran, uključujući i one za najbolji film godine, najboljeg redatelja, najbolju glavnu glumicu, najbolji scenarij i najbolju montažu.    HLADNI RAT Pawel Pawlikowski – Poljska, Francuska, UK 2018. – 88′ – igrani Četvrtak, 17.1.2019. u 19 sati Zelena dvorana, Trg D. Domjanića 6, Zabok Ulaz slobodan.

Film prati ljubavne turbulencije Wiktora i Zule tijekom godina, uvelike pod utjecajem političkih zbivanja koje ih prate kroz cijeli život. On je cijenjeni pijanist i dirigent koji 50-ih godina u Poljskoj organizira audicije za mlade ljude sa seoskih područja koji bi izvodili priredbe poljskih kulturnih običaja.

Jedna od mladih djevojaka koja se prijavi na audiciju je i Zula. Između njih dvoje uskoro se razvija snažna romansa, a priredba u kojoj ona nastupa postaje veliki hit zbog čega se njih dvoje konstantno nalaze na proputovanjima Europom. Prilikom posjete Berlinu, Wiktor predloži Zuli da pobjegnu na zapad, ali ona nije sigurna je li to ispravan korak.

Film je na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu bio u službenoj konkurenciji za Zlatnu palmu, a Pawlikowski je proglašen najboljim redateljem festivala. Kako se napominje u najavi Discoveryja, nakon premijerne projekcije u Cannesu publika je na nogama pljeskala punih 18 minuta.

Nacionalno udruženje kritičara SAD-a film je već proglasilo najboljim stranim filmom godine, a smatra ga se i jednim od sigurnih kandidata za nagradu Oscar, ne samo u kategoriji stranog filma.

Našao se i na nedavno objavljenom popisu Akademije s devet naslova koji će konkurirati za nominacije u kategoriji stranog filma. O REDATELJU  Pawel Pawlikowski rođen je u Varšavi, ali je u dobi od 14 godina napustio Poljsku kako bi otišao živjeti u Ujedinjeno Kraljevstvo. Njegovi raniji filmovi ‘Last Resort’ i ‘My Summer of Love’ osvajaju britanske nagrade BAFTA. S filmom ‘Ida’ iz 2015. godine osvaja prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najboljeg stranog filma, pet Europskih filmskih nagrada te BAFTA-u i Goyu. event

https://www.facebook.com/events/238789947055107/ trailer > https://www.youtube.com/watch?v=kSYHHLk12x8

Preuzeto sa: www.zabok.hr

Pročitaj više...

Poziv organizatorima volontiranja

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku poziva sve organizatore volontiranja u 2018. godini da popune evidenciju volontiranja putem aplikacije za unos volontiranja za 2018. godinu, sukladno članku 33. Zakona o volonterstvu (NN, br. 58/07 i 22/13) te Pravilniku o sadržaju izvješća o obavljanim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja (NN, br. 9/18).

Izvještajno razdoblje odnosi se na vrijeme od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine, a rok za dostavu izvješća je 31. ožujak 2019. godine.

Ukoliko tijekom popunjavanja evidencije naiđete na probleme, možete kontaktirati Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku putem e-mail adrese: volonteri@mdomsp.hr

 

Preuzeto sa: www.civilnodrustvo-istra.hr

Pročitaj više...

Egzodus mladih

Preslaguješ stvari iz ormara. Stavljaš ih u kofer. Sve stvari koje su te na neki način veselile ovdje, pakiraš i nosiš sa sobom, a one najbitnije vrijednosti ostavljaš kod kuće.  Djecu, ženu, roditelje, prijatelje, kuću, psa, mačku. Njih ne možeš povesti sa sobom. Zašto odlaziš? Zašto ostavljaš sve bitno za sobom i odlaziš raditi u inozemstvo? Zbog države, zbog novaca ili zbog sebe?  Je li važnija država i plaćanje dugova koji zapravo nisu tvoji dugovi ili vlastita sreća? Odgovor na pitanje znamo. Da ga ne znamo, stvari koje se događaju posljednjih godina se ne bi događale. Žalosna činjenica je ta da ide samo na gore, a ne na bolje. I kada krivulja i postoci krenu prema gore, to je upravo zato jer broj mladih ljudi masovno odlazi iz države, pa se broj nezaposlenosti smanjuje jer nisu više prijavljeni na Hrvatsku burzu rada. Da, to predstavlja neki minimalistički pozitivni postotak no, kada bolje razmislite, koliko je to ustvari pozitivno? Koliko je pozitivna činjenica da svi dijelovi, a ponajviše istočni dio lijepe naše u potpunosti propada zbog nedostatka ljudi i međusobne motivacije, a nekad je prednjačio najbogatijim obiteljskim gospodarstvima?  Nažalost, pozitivnost ostaje u magli, sve više i više. Ljudi smatraju da nemaju više izlaza. Krivi su za ono za što i nisu. Plaćaju ono za što se nisu zadužili,  ne želite li ostati bez svega. No, bez toga ostaju u svakom slučaju čim kroče izvan Hrvatske, u drugu državu.

Motivacija za ostanak

Problem se riješi međusobnom slogom. Male stvari pokreću one veće dok se ne dođe do određenog cilja. No, otkud sloga? Glavno pitanje je kako doći do određene sloge kada živimo još u 1991.? I da nema sloge, potrebna je motivacija. Međutim, država je posustala kad je u pitanju motiviranje ljudi. Kako stvoriti određenu motivaciju prema građanima Republike Hrvatske kad oni na dobrim pozicijama ne mogu doći ni na vlastiti posao, a uzimaju dvije do tri plaće odjednom? Uvjeravanja da će biti bolje i da idemo prema boljem? Kojem boljem kad smo mi međusobno 25 godina unazad, a za svijetom zaostajemo dobrih 40?

Međuljudsko (ne)razumijevanje

Određeni ljudi rade po cijele dane. Po mraku otiđu, po mraku se vrate. Plaću nisu dobili 6 mjeseci, a i dalje rade. Rade i trude se za nešto za što neće biti plaćeni, čega zapravo nisu svjesni, a sve zbog visokih očekivanja od svojih poslodavaca i države. Upravo od tih od kojih to očekuju, im vrate suprotno, bez srama. Međutim, kako bez srama? Gdje je ljudskost? Gdje je njihov sram kada novce koji su trebali dati svojim radnicima da uzdržavaju obitelji na kraju zadrže i potroše na nešto što im je u potpunosti nepotrebno? Danas je sve moguće kupiti novcima. Novci jedu ljude. Oni koji ih imaju su nezasitni i traže i žele samo više i više. Dok postoje obični ljudi koji samo žele raditi i imati prosječnu plaću. Postoje ljudi koji ne žele razmišljati hoće li drugo jutro imati za kruh s čime bi prehranili svoju obitelj. Žele živjeti normalno, bez puno novaca, ali normalno da mogu priskrbiti sve životne potrebe sebi i svojim voljenima.

Uzrok

Uzrok izlazi iz više različitih slučajeva. Jedan od njih je pad rodnosti. Istina je da se pad rodnosti znatno smanjuje iz godine u godinu no, sve manje i manje ljudi ostaje ovdje koji bi taj postotak vratili u normalu. Oni koji su stvarno mladi, odlaze i osnuju svoje obitelji izvan Hrvatske. Oni koji ih imaju, u većini slučajeva se nakon nekog određenog vremena u potpunosti presele svi zajedno, opet u potrazi za boljim i kvalitetnijim životom. Odlaze negdje gdje se ljudi cijene. Cijeni se njihov rad, trud i napor. Ovdje se cijeni jedino činjenica ako imate nekog na visokoj poziciji tko bi vas mogao ugurati u bolji posao. Samim time dolazimo do prvog i nedostižnog uzorka ove teme. Nepoštovanje ljudi, njihovog rada, obitelji i kvalitetnijeg života kakvog su svi zaslužili. Zaslužio ga je svaki radnik koji radi mjesecima, a ne dobiva plaću. Svaki radnik koji radi, a jedino što na poslu dobiva je nepoštovanje. Svaki radnik prehrambenih trgovačkih lanaca koji je radio sve nedjelje i najveće blagdane. Apsolutno svaki radnik koji je sam zaslužan za svoj rad.

Idi prema svojim ciljevima

Za sad, rješenja nema. Ne gledaju se ljudske potrebe, ljude se ne smatra ljudima, izrabljuje ih se. Jedina trenutna motivacija su nam kreativni i mladi ljudi koji samostalno pokreću vlastita zanimanja i poslove te kreću od nule, pa ih se prepozna u cijelom svijetu po kvaliteti i inovativnosti. Uvijek pratite svoje ciljeve i budite dio njih. Vaše vlastito mišljenje će vas odvesti na pravi put, put života kakvog želite i priželjkujete. Ne posustajte jer bez obzira na situaciju, stvari mogu biti pozitivnije i bolje. Bez gledanja stvari i s one bolje, pozitivnije strane, nikad nećemo naći vlastitu sreću.

 

Autorica: Petra Sokolić

Pročitaj više...