Author - Ivana

Ako se i ti i tvoja organizacija želite priključiti promjenama i biti jedni od provoditelja konzultacija i drugih aktivnosti u sklopu procesa strukturiranog dijaloga, u tom slučaju morate znati gdje početi.

Prvo, gdje možeš prijaviti projekt strukturiranog dijaloga? Kako bi osigurao sredstva za ovakvu vrstu projekata, možeš pratiti natječaje različitih ministarstava, jedinica lokalne i regionalne samouprave i sl. koji kroz godinu objavljuju natječaju koji su između ostalog, usmjereni i na poticanje sudjelovanja mladih u društvu i sl. No onaj najvažniji natječaj, a koji se direktno odnosi na strukturirani dijalog, natječaj je u sklopu programa Erasmus+ i to u okviru Ključne aktivnosti 3 (KA3). Cilj je, naravno, potaknuti mlade da budu aktivni sudionici u kreiranju vlastite sudbine.

U okviru Ključne aktivnosti 3 moguće je provoditi raznovrsne aktivnosti koje pridonose

navedenom cilju, a ovo su primjeri nekih:

• nacionalni (i lokalni) sastanci te transnacionalni seminari na teme vezane uz ciklus strukturiranog dijaloga i Strategije za mlade Europske unije
• nacionalni (i lokalni) sastanci te transnacionalni seminari koji čine podlogu za službene konferencije mladih vezane uz predsjedanje Europskom unijom,
• događaji povezani s Europskim tjednom mladih,
• konzultacije vezane uz aktivno sudjelovanje mladih u demokratskom životu,
• sastanci, seminari, informativni događaji ili debate između mladih i donositelja odluka/stručnjaka vezani za aktivno sudjelovanje mladihu demokratskom životu,
• simulacije funkcioniranja demokratskih institucija i uloga donositelja odluka. (MMH, Strukturirano dijalog s mladima http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/EU%20PITA%20WiP.pdf )

Postoje 3 roka na godišnjoj bazi, a na koje je moguće prijaviti projektne prijedloge. Više informacija može se naći na službenoj stranici Agencije za mobilnost i programe Europske unije, gdje su detaljni opisani uvjeti prijave te financiranja predloženih projekata.

Sad kad znaš što i gdje, što te još sprječava da se barem pokušaš priključiti mladima koji danas marljivo rade da bi sutra promijenili svijet? J

Autor: Renato Vuk

Izvor: MMH, Strukturirani dijalog s mladima

Mjere aktivne politike zapošljavanja  za mlade u 2019. godini

Mjerama  iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, namijenjenim mladima, želi se, da se svaka mlada osoba do navršenih 30 godina starosti, koja je prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba, što brže aktivira na tržištu rada kroz zapošljavanje, uključivanje u naukovanje,  pripravništvo ili uključivanjem u obrazovanje.

Mjere aktivne politike zapošljavanja obuhvaćaju:

• potpore za zapošljavanje,

potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo,

• potpore za samozapošljavanje,
• potpore za usavršavanje,
• obrazovanje nezaposlenih,
• osposobljavanje na radnom mjestu,
• stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
• javni rad,
• stalni sezonac.

Potpore za zapošljavanje

Ovom mjerom potiče se  zapošljavanje osoba sufinanciranjem troška plaće poslodavcima (do 50% godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom), a ciljane skupine su:

• osobe bez staža osiguranja prijavljene u evidenciju nezaposlenih,
• osobe sa stažem osiguranja prijavljene u evidenciju nezaposlenih (osobe do 29 godina  bez obzira na radni staž i razinu obrazovanja koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom u prethodnih 6 mjeseci,
• osobe bez završenog srednjoškolskog obrazovanja prijavljene u evidenciju nezaposlenih,
• osobe između 15 i 24 godine starosti prijavljene u evidenciju nezaposlenih,
• djeca poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s teškoćama u razvoju, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, roditelji udovci i roditelji djeteta bez upisanog drugog roditelja, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, osobe uključene u probaciju, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, udomiteljskih obitelji te odgojnih Zavoda, beskućnici prijavljeni u evidenciju nezaposlenih, a koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom u prethodnih 6 mjeseci,
• osobe s invaliditetom.

Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništva

Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja, a ciljane skupine su:

• nezaposlene osobe bez staža osiguranja prijavljene u evidenciju nezaposlenih,
• nezaposlene osobe sa stažem osiguranja, ali bez staža osiguranja u svojoj obrazovnoj razini koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom tijekom prethodnih 6 mjeseci prijavljene u evidenciju nezaposlenih.

Potpore za samozapošljavanje

Potpore za samozapošljavanje su  potpore koje se dodjeljuju nezaposlenim osobama koje  se odluče na pokretanje vlastitog posla,  a mogu je koristiti:

• nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju Zavoda koje su prošle aktivnosti vezane uz samozapošljavanje u suradnji sa savjetnikom za samozapošljavanje.

Potpore za usavršavanje

Potpore za usavršavanje dodjeljuju se za usavršavanje novozaposlenih radnika ili radnika kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i vještina kao i radnicima koji će biti uključeni u programe usavršavanja kroz usavršavanje s ciljem podizanja konkurentnosti (usavršavanje za rad na više radnih mjesta ili radnih operacija), a mogu je koristiti:

• novozaposlene osobe bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikaciju iz evidencije nezaposlenih
• zaposlene osobe s ciljem podizanja konkurentnosti postojeće radne snage, prema odabiru poslodavca uz uvjet da su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme
• zaposlene osobe kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog promjene proizvodnog programa, uvođenja novih tehnologija i viših standarda.

Obrazovanje nezaposlenih

Obrazovanje nezaposlenih je mjera unutar koje se nezaposlene osobe uključuje u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama,  kako bi se osposobili za zanimanja koja su trenutno tražena na tržištu rada čije troškove snosi Zavod,  a mogu je koristiti:

• nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju

Osposobljavanje na radnom mjestu

Osposobljavanje na radnom mjestu je mjera čiji je cilj osposobiti i usavršiti nezaposlene osobe za stjecanje praktičnih znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Nakon osposobljavanja nezaposlena osoba stječe potvrdu poslodavca, javnu ispravu o osposobljenosti ili potvrdu poduzetničke potporne institucije, a mjeru mogu  koristiti:

• nezaposlene osobe sa isključivo završenom srednjom školom ili osobe bez završene osnovne škole koje nemaju radno iskustvo za obavljanje  poslova za koja će se osposobljavati.
• nezaposlene osobe koje se osposobljavaju za specifične programe iz sustava visokih tehnologija, složenijih i poslova više kvalifikacijske razine, te poslova za koje nema programa obrazovanja u okviru redovitog školovanja – uvjet najmanje 4 godišnja srednja strukovna škola ili općeg obrazovanja i osobe iz sustava visokoškolskog obrazovanja koje nemaju radno iskustvo za obavljanje poslova za koje će se osposobljavati,
• nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih dulje od 12 mjeseci koje su izgubile znanja i vještine potrebne na poslovima za koje će se osposobljavati,
• nezaposlene osobe koje se osposobljavaju za specifične programe iz sustava visokih tehnologija, složenijih i poslova više kvalifikacijske razine, te poslova za koje nema programa obrazovanja u okviru redovitog školovanja – uvjet najmanje 4 godišnja srednja strukovna škola ili općeg obrazovanja i osobe iz sustava visokoškolskog obrazovanja koje nemaju radno iskustvo za obavljanje poslova za koje će se osposobljavati.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Ovom mjerom želi se omogućiti stručno osposobljavanje mladih osoba na radnom mjestu za rad u zvanju za koje su se obrazovale s ciljem stjecanja iskustva/formalnog uvjeta za pristupanje stručnom/majstorskom ispitu  ili na poslovima koji će im omogućiti stjecanje novih znanja i vještina sukladno njihovoj stečenoj razini obrazovanja, a mjeru mogu koristiti:

• nezaposlene osobe do 29 godina koje nemaju više od 12 mjeseci staža u zvanju za koje su se obrazovale te prijavljene u evidenciju najmanje 30 dana.

Javni rad

Cilj ove mjere je uključivanje nezaposlenih osoba u programe aktivacije na poslovima društveno korisnog rada kojeg inicira lokalna zajednica, organizacije civilnog društva. Prednost imaju programi iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša, te održavanja i komunalnih radova, a mjeru mogu koristiti:

• mlade osobe do 29 godina prijavljene u evidenciju do 4 mjeseca,
• mladi do 25 godina prijavljeni u evidenciju dulje od 6 mjeseci,
• mladi do 29 godina prijavljeni u evidenciju dulje od 12 mjeseci
• djeca poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, roditelji s 4 i više malodobne djece, roditelji djece s teškoćama u razvoju, roditelji djece oboljele od malignih bolesti, roditelji udovci i roditelji djeteta bez upisanog drugog roditelja, osobe bez stečene kvalifikacije, osobe s invaliditetom, povratnici s odsluženja zatvorske kazne, osobe uključene u probaciju, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, žrtve obiteljskog nasilja, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, udomiteljskih obitelji te odgojnih Zavoda, beskućnici bez obzira na duljinu prijave u evidenciju nezaposlenih.

 Stalni sezonac

Cilj ove mjere je Financijska podrška radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja, a mjeru mogu koristiti:

-osobe koje su kontinuirano radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci).

Mjerama  aktivne politike zapošljavanja Zavoda  nastoji  se nezaposlenim mladim osobama omogućiti lakše zapošljavanje odnosno povećati njihovu zapošljivost kako bi se što brže  uključili u tržište rada.

Detaljnije informacije o mjerama nalaze se web stranici www.mjere.hr.

Autor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina