Špajza

U jeku svih zbivanja koja su nas u posljednje vrijeme snašla, od širenja novog COVID – 19 virusa do potresa u širem zagrebačkom području, pozornost moramo posvetiti i tome kako brinuti za sebe i svoju unutarnju dobrobit. Tjeskoba i strah zbog neizvjesnosti potpuno su prirodni pratitelji izvanrednih i kompleksnih situacija poput ove koja nas je trenutno snašla. Svakako, ako ostanemo informirani i pozitivnog stava lakše ćemo podnijeti sve ove nagle i zahtjevne promjene ispred nas.

Osim svih stručnjaka koji brinu o trenutnoj zdravstvenoj krizi povezanoj s prevencijom i liječenjem  COVIDA – 19, mnogo se stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja uključilo u pružanje podrške stanovništvu s obzirom na to da se situacije poput ove opisuju kao visokostresne i kao takve mogu rezultirati brojim emocionalnim, ponašajnim i odnosnim turbulencijama i izazovima.

Važno je da znamo kako ne reagiraju svi jednako na stresne situacije te da ne postoji kriva i ispravna reakcija. To nam sugerira da se prije svega poštujemo međusobno i budemo svjesni kako smo u ovom svi zajedno!

Ipak, neki ljudi su zbog određenih karakteristika osjetljiviji na ovu vrstu promjene i neizvjesnost s kojom smo suočeni. Važno je i znati kako su neke od skupina koje mogu intenzivnije reagirati na situaciju u kojoj se nalazimo:

–           Osobe starije životne dobi (koje su u većem riziku)

–           Djeca i adolescenti

–           Pružatelji zdravstvenih usluga i osobe koje prve pružaju pomoć ugroženima

–           Osobe sa psihičkim poteškoćama

Vidimo da su i mlade osobe posebno osjetljive na sve ovo što se zbiva oko nas i to zato što se nalaze u jednom prijelaznom razdoblju, bez obzira na trenutnu situaciju te im je sve ionako intenzivno i novo. Otkrivanje sebe i svijeta koji se mijenja i koji je u krizi može biti posebno izazovno. Zbog toga, nemojte biti prestrogi prema sebi.

Stres povezan s izbijanjem zarazne bolesti kod svih ljudi može uključivati:

–           Strah i brigu za vlastito zdravlje i zdravlje svojih najmilijih

–           Promjene u načinu spavanja ili prehrani

–           Poteškoće sa spavanjem ili koncentracijom

–           Pogoršanje kroničnih zdravstvenih problema

–           Nekontrolirano korištenje mobilnih aparata, igranje igrica ili pribjegavanje alkoholu, cigaretama ili drugim predmetima ovisnosti

Naravno, to su samo neki od simptoma stresa koje možemo iskusiti ili primijetiti da se nešto od navedenog događa ljudima oko nas.  Važno je da, uz pridržavanje mjera opreza, budemo tu jedni za druge, da si pomažemo međusobno i da se ohrabrujemo.

Svakako, ako ste zabrinuti za sebe ili nekoga u svojoj okolini možete se javiti i na neke od brojeva koji su otvoreni za psihološku pomoć građanima; svaki radni dan i vikendom 8 do 20 sati; brojevi telefona : 099 52 70 126 i 099 52 70 127 (Izvor: tportal.hr).

Svakako, dobro bi bilo da se odmorimo od gledanja, čitanja ili slušanja vijesti, uključujući društvene medije. Slušanje o pandemiji više puta dnevno može biti uznemirujuće. Trebamo paziti na svoje tijelo, duboko disati, povremeno se istegnuti, meditirati i vježbati. Svatko može pronaći neku vježbu za sebe. Pokušajte jesti zdrave, uravnotežene obroke i spavajte, dajte si vrijeme za pravi odmor. Boravak doma ne znači nužno da se odmaramo. Pokušajte raditi i neke druge aktivnosti u kojima uživate. Povežite se s drugima. Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete i povjerite im kako se osjećate.

TEKST : https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/prepare/managing-stress-anxiety.html

SLIKA: https://pixabay.com/photos/hands-world-map-global-earth-600497/

Autorica članka: Simona Mravak

Stavovi i mišljenja autorice teksta osobni su i ne odražvaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Hello everybody! I am Veronica, from Ancona a city in central Italy.

After high school I decided to start the university of Philosophy and since October I can say that I am a doctor of philosophy (in Italy it is said so). While I was studying, I always worked and this allowed me not only to pay my studies but also to be able to travel. I have many hobbies such as cycling, reading, walking, watching movies and TV series, etc. etc., but I have two passions: theatre and boxing. I have been doing theatre for 10 years and together with my theatre group, we create shows, events, festivals and, a very special thing, Live Escape Room.

As you have already understood, I like to travel. My first travel experience in Europe was thanks to a European project called “Except” an educational program that aimed to work with non-privileged realities, through all kinds of artistic, social and theatrical activities. Through this project, I was able to travel to Hungary and France, performing on stage and on the street, a comedy of art show called “The Adventures of Gisella and Rodolfo” with other young people under the supervision of our director. It was a beautiful experience that made me understand how important it is to travel, to know new realities that seem so distant from you and your reality.

Thanks to this first experience, after graduation, I decided to travel and my first stop started with Udruga IKS, through an EVS project. Life in Petrinja is really too quiet for someone like me, but I am happy to find some peace. The best thing is that we volunteers are stars, practically everyone knows us! Obviously, a joke. However, it’s funny you know. My favorite place in Petrinja is the river, I love it and I imagine that in summer it is even more beautiful. I tried to learn a bit of Croatian but I am a disaster, so much so that when I am embarrassed, I always say “Dobar dan” even if I should say “thank you or see you soon”. I think Petrinja is small but has a big heart. There are many activities in the association, but those that interest us volunteers in particular are participating in activities organized by the association and creating creative workshops that can highlight and explain what civil and European citizenship is, what European values are, the history of it, and encourage kids to move and volunteer.

Why did I choose to do an EVS?

My first motivation that pushed me to do this was to learn English better, to challenge myself and my fear of not being able to express myself except with my mother tongue. This was my first motivation but also my first fear and perhaps it still is. Besides that, I decided to leave to meet new people, to be able to live with other people, to find myself alone and all this is scary too, and I still admit it is. The most important motivation, however, was that of the project itself, I wanted to work within an association to be able to carry out my workshops, to be able to get to know the association and be part of their projects and workshops.

My experience is about to end, and I can say that I am happy to have tried, to have left, to be here, because although I still do not know English well, I had the opportunity to speak it, and I did it. Because although I miss my home, I miss my friends, here I met new people who told me about their world and their life. Because despite not being able to fully achieve my goals, I left and I was able to know my limits and test myself. I hope for you that one day you try, it will make you proud of you. I wish you the best!

Pripremio: Borisz Negeli

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražvaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Danas, oni koji govore više od jednog jezika su vrlo cijenjeni. Imati znanje više jezika nije tako izazovno kao što se na prvu čini.

Što su benefiti dvojezičnosti ili višejezičnosti? Sagledajmo zajedno.

• Komunikativne prednosti: Što više jezika govorimo, postaje nam lakše komunicirati s osobama različitih država. U konačnici, to unapređuje naše komunikacijske vještine. Zapravo možemo razumjeti i otkriti brojne kulture kroz komunikaciju  na lokalnom jeziku, kao lokalno stanovništvo. Dvojezični su govornici empatičniji prema potrebama slušatelja i mogu biti strpljiviji slušatelji od jednojezičnih govornika.
• Povećane mogućnosti za izgradnju karijere: Znanje i korištenje više jezika ima prednosti za izgradnju tvoje karijere.  Korištenje više jezika znači da imaš više prilika za zapošljavanje. Multinacionalne kompanije, naročito ako imaju urede u različitim državama, sada smatraju višejezičnost velikim prioritetom kod izbora zaposlenika.
• Poboljšava pamćenje:  Dvojezičnosti i višejezičnost ima brojne prednosti. Poboljšava pamćenje, održava mozak aktivnim, i doprinosi sposobnostima „multitaskinga“, također neka istraživanja upućuju na to da može odgoditi demenciju.
• Više jezika- više perspektive: Jedna od prednosti je da imaš mogućnosti sagledati život na više načina. Višejezičnost ti omogućava da budeš „otvorenijeg uma“ prema novim iskustvima i sagledaš situacije oko sebe na više različitih načina.
•  Komunikacija na drugom jeziku omogućuje usmjerenje prema rješavanju problema :. Istraživanja ukazuju na to da višejezični govornici mogu imati kognitivne prednosti, kao što je veća koncentracija, kreativno razmišljanje. Neka istraživanja su pokazala da osobe koje pričaju više od jednog jezika brže i efektivnije procesuiraju informacije.
• Dvojezičnost može usporiti efekt starenja: Prednosti dvojezičnosti mogu izgledati trenutne, ali u starijoj životnoj dobi one su značajne. Kognitivna otpornost- sposobnost da odgovorimo na nove ili nepredvidive situacije- usporava se kako starimo, ali može biti usporena kroz učenje jezika.  Neka istraživanja upućuju na to da dvojezičnost kod starijih osoba može osnažiti pamćenje i odgoditi demenciju. Iako dvojezičnosti ne može izbjeći Alzheimerovu bolesti, inicijalni znakovi mogu biti odgođeni, u nekim slučajevima i do pet godina.  Mnogi pojedinci koji pričaju dva ili više jezika, nisu izloženi istim simptomima Alzheimerove bolesti kao što je problem s pamćenjem, zbunjenost, rješavanje problema, te ih osjete kasnije u odnosu na one pojedince koji pričaju jedan jezik.

Vjerujemo da smo ti ukratko približili prednosti učenja stranih jezika. Potičemo te da sam posjetiš različita istraživanja koja mogu upućivati na prednosti i jasnije približiti važnost rada na sebi i uvom dijelu:

Bialystok, E. (2006) Language and Literacy Development, u Ritchie, W. C., Bhatia, T. K. (ur.) Handbook of bilingualism, San Diego: Academic Press: 121-158.

Paradis, M. (2005) Aspects and Implications of Bilingualism, u Kroll, J. F., de Groot, A. M. B. (ur.) Handbook of Bilingualism – Psycholinguistic Approaches: 411-417.

Torrance, E. P, Wu, J. J, Gowan, J. C., Aliotti, N. C. (1970) Creative fun- ctioning of monolingual and bilingual children in Singapore, Journal of Educational Psychology 61: 72-75.

No nemoj samo istraživati nego kreni učiti. Kako učiti? Ne moraš uvijek čekati savršenu priliku ili imati profesionalnog učitelja stranog jezika. Naime, kada god se nađeš u okruženju s osobama iz druge kulture koje te mogu naučiti neke riječi, rečenice, iskoristi priliku i uči kroz razgovor. Koliko puta si se možda našao u okruženju stranaca te si se pitao što možete razgovarati? Kako uopće započeti razgovor s osobom koju ne poznajem? Jedan od načina koji ti omogućuje stvaranje poznanstava, komunikaciju je i pokazati interes za kulturu i jezik osobe koja se nalazi kraj tebe. Pitaj ih kako se određene fraze kažu na njihovom jeziku, nauči brojati, reći osnovne rečenice potrebne za svakodnevni život. Svi mi volimo čuti stranca koji razgovara na našem jeziku zar ne? I za to ti nije potrebna fizička bliskost sa osobama druge države! Izgovora za učenje nema jer društvene mreže omogućuju nam komunikaciju putem interneta.

Ne propusti i odlične aplikacije za učenje jezika kao što je Duolingo („The world best way to learn a language“): https://www.duolingo.com ili se javi u svoj najbliži info centar koji te može spojiti s osobama iz čitavog svijeta, koje baš poput tebe čekaju neformalnu priliku za iskoristiti prednosti višejezičnosti.

Autor članka: Dubravko Šopar

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražvaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.