Author - Ivana

UZMI PARE I NAPRAVI NEŠTO ZA MLADE – IZBORI

U petak, 22.4.2022. su provedeni izbori u okviru projekta “Uzmi pare i napravi nešto za mlade vol.3” na području Grada Zaboka.

Pobijedila je ideja  „Rudar“ kojom se želi očistiti okoliš, postaviti klupice za odmor te osvježiti mjesto crtanjem murala.

Proglašenju ideja prisustvovala je i predstavnica Grada Zaboka koja je čestitala pobjednicima, ali i svima ostalima na sudjelovanju i kreativnim idejama.

Pobjednička ideja će biti realizirana zahvaljujući Gradu Zaboku koji će ju financirati s 20.000,00 kuna iz participativnog proračuna.

Projekt “Uzmi pare i napravi nešto za mlade vol. 3” financiran je sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade kao i iz proračunskih sredstava općina i gradova koji u projektu sudjeluju.

Pročitaj više...

ODRŽANA JE RADIONICA U TUHLJU U SKLOPU PROJEKTA UZMI PARE I NAPRAVI NEŠTO ZA MLADE VOL.3

U petak, 15.4.2022. smo održali radionicu na kojoj su mladi mogli predlagati svoje ideje i to u Općina Tuhelj.
Mladi su nam predložili ideju pod nazivom “GAME ROOM TUHELJ” kojom žele stvoriti i opremiti multifunkcionalni prostor za mlade. Osim mladih na radionici je sudjelovao i predstavnik Općine koji je istaknuo zadovoljstvo predstavljenom idejom i inicijativama koje mladi sad već iz godine u godinu predlažu.
Projekt “Uzmi pare i napravi nešto za mlade vol. 3” financiran je sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade kao i iz proračunskih sredstava općina i gradova koji u projektu sudjeluju.
Pročitaj više...

Skupština udruge PETROŽE-KRUŠLJEVO SELO

Udruga PETROŽE-KRUŠLJEVO SELO održala je redovnu godišnju Skupštinu u Krušljevom Selu. Skupština kao radno tijelo udruge prihvatilo je opisno i financijsko izvješće za 2021.g., te izvedeni plan i ostvarene aktivnosti do 12.04.2022.g. predsjednika udruge, Darka Krušelj.

U radnom dijelu članovi Skupštine revidirali su Statut i članstvo te su donesene odluke o blagajničkom maksimumu, osobama za zastupanje i članarini. Udruga trenutno ima po popisu 31 punopravnog, redovnog i počasnog člana. U prošloj godini angažirala je 26 volontera čiji je doprinos u zajednici obogaćen sa 958 volonterskih sati. Sva izvješća za prošlu godinu, dokumentacija i računi su predani i prihvaćeni od strane donatora po završetku svih projekata i programa, početkom 2022.g.

Nakon skupštine slijedilo je zajedničko druženje članova udruge. Drugi dan, poslije skupštine te ususret Uskrsu i uskrsnim blagdanima članovi udruge, djeca i mladi su tradicionalno okitili jorgovan kod kapele Sv.Petra i Pavla u Krušljevom Selu sa uskrsnim motivima i ukrasima.

Tekst pripremio: Darko Krušelj

Pročitaj više...

Poziv za sudjelovanje na 17. Sajmu udruga KZŽ

Poštovane udruge,

s veseljem Vam javljamo da će se 17. Sajam udruga Krapinsko-zagorske županije održati u Zaboku, na prostoru Trga Ksavera Šandora Đalskog, 28.05.2022. od 09:30 do 12:00 sati.

Cilj Sajma udruga Krapinsko-zagorske županije je promocija rada udruga koje djeluju na području Krapinsko-zagorske županije te međusobno upoznavanje udruga radi buduće suradnje na projektima. Sajam udruga namijenjen je udrugama i njihovim članovima/cama, te onima koji/e se žele uključiti u rad udruga i doprinijeti razvoju civilnog društva u Krapinsko-zagorskoj županiji. Također, na Sajam pozivamo i predstavnike/ce raznih tijela/povjerenstava/vijeća u kojima sudjeluju udruge u jedinicama lokalne/regionalne samouprave (Savjeti mladih, Savjet za razvoj civilnog društva, Povjerenstva,…).

U okviru prvog dijela Sajma će biti pripremljen prigodan program koji će uključivati glazbeni i kulturno-scenski nastup udruga. Kako bismo organizirali stolove/štandove molimo Vas da se prijavite najkasnije do 12.5.2022. sa svim traženim podacima na sljedećem linku:

Prijavnica

17. Sajam udruga organizira Mreža udruga Zagor u partnerstvu s udrugom PETROŽE-KRUŠLJEVO SELO, Bedekovčanskom udrugom mladih i udrugom Mraz uz potporu Grada Zaboka  i Krapinsko-zagorske županije.

Za sve dodatne informacije slobodno nas nazovite (Kristina: 091 94 103 10) ili nam se javite putem maila: kristina@zagor.info.

Veselimo se Vašem dolasku i ponovnom druženju!

Pročitaj više...

Utjecaj pandemije koronavirusa na kvalitetu obrazovanja na sveučilištima

Obrazovni sustav se uslijed pandemije koronavirusa susreo s mnogim ograničenjima i izazovima. Kako bi izbjegla ponavljanje godine, mnoga su sveučilišta, više ili manje uspješno, nastavila s radom online putem. Kako su studenti prihvatili održavanje nastave na daljinu i prigrlili digitalnu etapu studiranja, te s kojim su se novim problemima suočili tijekom online studiranja, pročitajte u nastavku.

Pandemija koronavirusa i mjere uvedene s ciljem sprječavanja njegovog širenja i minimiziranja zdravstvenih rizika u velikoj su mjeri utjecali na sve sfere naših života. Jedna od najpogođenijih društvenih skupina svakako su studenti, koji su se osim suočavanja sa osiromašenim društvenim životom morali priviknuti i na studiranje u izvanrednim uvjetima, odnosno prelazak na digitalni oblik nastave.

Prema riječima profesorice i bivše ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, Hrvatska je u početcima održavanja nastave na daljinu u usporedbi s drugim europskim zemljama odgovorila vrlo brzo i iznad očekivanja. Škole su se ipak malo bolje snašle u novonastaloj situaciji zbog centralnog upravljanja, dok se reakcija sveučilišta koja imaju veći stupanj autonomije mogla promatrati samo zasebno, snalaženje u organizaciji predavanja i ispita variralo je od fakulteta do fakulteta. Dok su se mnoge zemlje susrele s teškoćama pri prelasku na online nastavu, Hrvatska je reagirala pravovremeno – učenici i profesori imali su priliku nadograditi svoje vještine informatičke pismenosti u sklopu edukacija i projekata i nastava se uspješno nastavila održavati u online obliku. No, koliko je kvaliteta online podučavanja uistinu usporediva s klasičnom nastavom, naročito u visokom obrazovanju?

Prema podatcima istraživačkog projekta koje je proveo Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, većina studenata je svoje stambene i materijalne uvjete ocijenila kao zadovoljavajuće i mogla se bez smetnji posvetiti online studiranju. 90% studenata imalo je na raspolaganju stalno dostupno osobno računalo. Zanimljiv podatak je da, suprotno očekivanom, većina studenata nije imala većih problema s tehničkim uvjetima i iskusila je tek povremene prekide internetske veze i pada sustava CARNET-a. Većina studenata i djelatnika sveučilišta zadovoljna je svojim digitalnim kompetencijama, tako da im susret s platformama za učenje i online alatima nije bio stran.

Jedna od otežavajućih okolnosti u uvjetima studiranja u doba pandemije je pristup i nabava literature, budući da upute profesora o literaturi nisu bile jasne kao na predavanjima uživo, a pristup knjižnicama i čitaonicama bio je ograničen ili nemoguć. Upravo to je i uzrok problema s pronalaskom mirnog mjesta za učenje, jer velik dio studenata, naročito onih koji su ostali u studentskim domovima kao mjesto za učenje preferirao je knjižnice. Često prijavljena teškoća s kojom su se studenti susreli jest manjak motivacije i otežana samoregulacija u novim uvjetima studiranja (60%). Gotovo trećina studenata požalila se na količinu zadataka koje su otežano izvršavali u odnosu na studiranje prije pandemije.

Zabrinjavajući podatak iz istraživanja AZVO-a je da čak 50% ispitanih studenata kvalitetu online poučavanja procjenjuje lošijom nego prije karantene, naročito vezano uz praktični rad i vježbe na fakultetima (57%). Mnoge studente je zabrinulo hoće li uspjeti steći kompetencije koje zahtijeva njihova buduća karijera, a čak tri četvrtine studenata opterećivali su online ispiti i njihova izvedba te (ne)mogućnost uspješnog završetka akademske godine. Čitav je spektar iskustava vezanih uz provođenje online ispita. Dok se dio studenata žalio na lošu organizaciju online ispita –  prekratko vrijeme koje su imali na raspolaganju za rješavanje i postavke poput nemogućnosti vraćanja na prethodna pitanja, mnogi su izvijestili i o povećanju učestalosti neetičnog ponašanja, odnosno češćem pribjegavanju varanju na ispitima nego prije karantene. Ishodi učenja i kriteriji su se prema tome prilično promijenili, tako da trećina studenata smatra da pri online studiranju ocjena nije temeljno mjerilo znanja niti vjerodostojan pokazatelj savladavanja gradiva.

Profesori i studenti jednoglasni su u odgovoru da je interakcija pri izvođenju nastave online i sama komunikacija između profesora i studenata te studenata međusobno puno slabija nego prije pandemije. Zajedničko mišljenje imaju i oko opterećenosti online nastavom; veći teret ne osjećaju samo studenti, već i profesori pri organizaciji kolegija online putem.

Jedan od najvećih problema, kojeg su žrtve ne samo studenti, već cjelokupna populacija suočena s pandemijom jest narušeno psihološko zdravlje. Manjak socijalnih kontakata u dugom periodu ostavio je ogromne i nepovratne posljedice na mentalno zdravlje, naročito kod studenata koji su prethodno imali u manjoj ili većoj mjeri izražene psihološke smetnje. Došlo je do porasta razina anksioznosti, depresije i stresa u općoj populaciji. Psihički problemi s kojima se studenti suočavaju za vrijeme pandemije mogli bi ostaviti neizbrisiv trag i na fizičko zdravlje, te voditi kroničnim bolestima i brojnim drugim zdravstvenim problemima. Iako je većina studenata imala podršku obitelji, nedostajao im je kontakt s prijateljima, koji u adolescenciji igra veliku ulogu za potpun razvoj osobnosti. Dug period izolacije, praćenje rasplamsavanja pandemije preko društvenih mreža i drugih medija, bolest u obitelji, neizvjesnost koja je postala naša nova realnost i  brojni drugi stresori zahvatili su cijelu populaciju, a oporavak je dug i težak.

Lošije psihičko stanje rezultiralo je i time da se čak 40% studenata nije moglo koncentrirati na akademske obveze u mjeri u kojoj su to obavljali prije pandemije. Nedostatak izravnog kontakta ne predstavlja prijetnju samo opstanku i održavanju prijateljskih i ljubavnih veza, već i samom iskustvu i uspješnosti poučavanja. Mogu li online sastanci, snimke predavanja i pisani materijali biti dostojna zamjena izravnom prenošenju znanja, naročito praktičnih?

Online nastava ipak je ponudila i nove, fleksibilne načine učenja preko različitih platformi i metoda koje se nisu prakticirale prije pandemije. Mnogi studenti isprva su osjećali rasterećenje zbog oslobođenog rasporeda, tako da su slobodno vrijeme mogli organizirati bolje i raditi uz fakultetske obveze. Grupni rad se također pokazao kao dobra metoda, a studenti su putem izlaganja seminara mogli vježbati svoje govorničke sposobnosti, a da nisu direktno suočeni s publikom. Online nastava sa sobom je donijela i privilegiju ugošćivanja brojnih predavača do kojih je otežano doći u normalnim okolnostima. Otvorile su se i mogućnosti poput održavanja online predavanja u budućnosti, ukoliko se pojavi problem kao što je manjak profesora, studenti ili profesori koje žive u udaljenim područjima ili su zbog različitih razloga spriječeni prisustvovati nastavi. Upoznati s varanjem na ispitima, mnogi profesori su tražili načine ocjenjivanja kroz primjenu i praktična znanja, što je dovelo do jačanja kritičkog razmišljanja i problemskog pristupa kod studenata.

Iako se nastava na daljinu u kriznim vremenima pokazala praktičnom i primjenjivom, naročito za teorijska znanja, osobni kontakt i interakcije u “offline” okruženju nužne su i nezamjenjive. Online nastavu treba podržati kao dopunu klasičnoj nastavi ili oblik hibridne, kombinirane nastave, no nastava uživo, koja uključuje izravno prenošenje znanja i informacija, praktično učenje, dijaloge i debate te brojne socijalne kontakte upravo čini jedinstveno iskustvo studiranja.

Autorica članka: Dora Kučina, studentica 3. godine preddiplomskog studija logopedije i volonterka novinarka Info – centra za mlade Zagor

Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i nužno ne izražava stajalište Mreže udruga Zagor.

IZVORI

https://www.dw.com/hr/sveu%C4%8Dili%C5%A1ta-u-doba-korone-digitalna-klopka/a-54849498

https://web2020.ffzg.unizg.hr/covid19/wp-content/uploads/sites/15/2020/06/Kako-smo_Preliminarni-rezultati_brosura.pdf

https://www.azvo.hr/hr/azvo-vijesti/2443-predstavljeni-rezultati-istrazivanja-o-iskustvu-studiranja-tijekom-pandemije-koronavirusa-i-socijalne-izolacije

Razgovor u sklopu projekta Green Post-Corona Talks Hrvatska (Forum za održivi razvoj Zeleni prozor) – Sugovornice – prof.dr.sc. Blaženka Divjak i Janja Banić, dipl.inf.

 

Pročitaj više...

ODRŽANA JE RADIONICA U ZABOKU U SKLOPU PROJEKTA UZMI PARE I NAPRAVI NEŠTO ZA MLADE

U subotu, 9.4.2022. održali smo radionicu na kojoj su mladi mogli predlagati svoje ideje i to u Gradu Zaboku.
Prva ideja koju su predložili naši mladi je projekt „Rudar“ kojim se želi očistiti okoliš, postaviti klupice za odmor te osvježiti mjesto crtanjem murala.
Druga ideja je „Summer nights“ kojom se želi okupiti mlade kroz kino projekcije na otvorenom uz ostale popratne zabavne sadržaje.
Osim mladih na radionici su sudjelovale i predstavnice grada Zaboka koje su istaknule zadovoljstvo predstavljenim idejama i inicijativama koje mladi sad već iz godine u godinu predlažu.
Projekt “Uzmi pare i napravi nešto za mlade vol. 3” financiran je sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade kao i iz proračunskih sredstava općina i gradova koji u projektu sudjeluju.
Pročitaj više...

ODRŽANA JE ZAVRŠNA KONFERENCIJA U SKLOPU PROJEKTA “AKTIVNI MLADI, EFEKTIVNI REZULTATI”

Danas, 5.4.2022. održana je završna konferencija u sklopu projekta „Aktivni mladi, efektivni rezultati“. Na konferenciji su sudjelovali učenici/ce iz Srednje škole Bedekovčina, Srednje škole Krapine i Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Zabok. Na samom početku svim prisutnima su predstavljene aktivnosti koje su održane tijekom projekta te njihovi zaključci. Također, učenici/ce navedenih škola su predstavili akcije koje su proveli u sklopu projekta te njezine rezultate. Putem metode word cafe-a učenici/ce su imali priliku iznijeti svoje komentare/prijedloge vezane uz rad Vijeća učenika te probleme i potrebe mladih.

Projekt “Aktivni mladi, efektivni rezultati” provodi Mreža udruga Zagor u partnerstvu sa Srednjom školom Bedekovčina, Srednjom školom Krapina te Gimnazijom Antuna Gustava Matoša, Zabok.

Projekt je financiran u okviru Erasmus+ programa kroz Ključnu aktivnost 3: „Projekti dijaloga s mladima“.

Pročitaj više...

STORY OF MLA-DOST.DOBRO MAGAZINE

Hello! I am so happy and excited to write this article. Because we finished everything and mla-dost.dobro magazine is published in April. 

First I want to introduce myself and explain how we started to publish mla-dost.dobro magazine. I am Evin Arslan. I am from Turkey and I am here to volunteer in Mreža udruga Zagor. Most young people go to another country owing to the European Solidarity Corps Project. I am one of them. Before I came here, I was living in Istanbul and I was working at a newspaper. I was working as a reporter/correspondent. I like to write articles and news. When I came here, I wanted to continue journalism. When I told Ivana my magazine idea, she liked this idea and she really supported me. 

We had our first meeting with young people. Gabrijela Rogan, Tin Krznar, Rebeca Jana Bačani, Marija Gebert, Erkin Duman, Ivana Radanović joined. We talked about the magazine process and the name of the magazine. Paula Petrinec couldn’t join but we kept in touch all the time. 

When you read this magazine, you will see these names. Erkin, Marija, Paula, Gabrijela wrote so good articles for this issue. Graphic Designer Marija Gebert explained the tips and tricks of design. Erkin Duman wrote a very fascinating story. Paula told her Erasmus experiences during the Covid times, Gabrijela wrote about the interesting hobbies of artists and Katarina drew the illustration for Earth Day, 22 April. Also, I had an interview with professional dancer Margareta Sinković. She is very talented and she told very important things about contemporary dance and performance art. 

Maybe you can ask why you need this magazine. We wanted to make this magazine because we wanted to create free space for young people. Young people can find articles about youth, culture art, dance, movies and more! Also, young people can send us their articles. If you have an idea for articles, feel free to write to us. We are open to new ideas. 

When I finished this article, I wanted to say thanks to Mreža udruga Zagor’s colleagues for supporting us. Also thanks to photographer Luka Smuk for sharing his photos for the Margareta Sinković interview. 

I hope you will enjoy it when you read this magazine!

https://www.zagor.info/Cms_Data/Contents/ZagorInfo/Folders/Dokumenti/~contents/EW82ZYXNCG6BBK27/mla-dost-dobro-magazine.pdf

Vidimo se u sljedeći mjesec!

Writer: Evin Arslan

Photos: Erkin Duman

Pročitaj više...

ERASMUS TRIP TO PORTUGAL (DURING COVID TIMES)

When the applications started and during the whole process of applying to the program, I thought I had zero chance of going to Portugal. The coronavirus had just reached Europe and suddenly no one knew what was happening and what are they doing. 

It was my last year of undergraduate study at University of Rijeka, and I was looking forward to doing my three-month practice in the hotel at the place where I live. When corona came, that was cancelled immediately and I ended up being at home for three months, bonding with my parents, having existential crisis and discovering new hobbies, like drawing and doing yoga. But all that free time led to applying for an Erasmus exchange in Portugal which would happen in the beginning of 2021. I applied to a few universities in the city of Porto and got accepted to ISAG, the private faculty. 

As I was gathering and sending all the documentation needed, I never fully believed I would actually go. Even when I booked my flight and paid for the first month of my rent – I made sure that I can get all that money back in case of the corona going crazy. To be clear, the corona went crazy, especially in Portugal, but I could still move there because I had a valid reason – to study at their University. For others who wanted just to travel, Portugal was not an option at that time. Therefore, I went, I packed two large suitcases and went abroad to live with people I’ve never met before. That is one of the top reasons I’d go again, the excitement of meeting new people from different countries and cultures. 

If I had to describe my Erasmus experience in a few words, it would be fulfilled, inspiring and stressful. I risked failing my exams in Croatia to go to Portugal and I wrote my masters there. So, last two months I spent on my computer in our beautiful garden, writing my thesis and studying for exams on both universities (Portuguese and Croatian one) while my Erasmus friends got to and go on trips. So, if you are thinking of going on an Erasmus exchange, maybe don’t do it on your last year if you don’t want to longer your studies. I made it all work in the end and I kept telling myself: ”Isn’t it better for you to be stressed out in Portugal at the ocean beach, than at home?”. And it really was better.

The corona restrictions in Portugal were very different than at home – we had to wear masks all the time and everywhere (outside as well), the police was going around on their bikes giving people fines for not wearing a mask or being outside their part of town, being in larger groups etc. We were trying so hard to maintain our social life, so we gathered in our apartment, which did not go well since our landlord threatened to kick us out because of the noise. But then, they opened the borders to other municipalities in Portugal – we started travelling around in rented cars and enjoying every step of the way. We visited many places from North to South. Those were amazing times with amazing people. 

Regarding University I was studying at – I’d say I am pretty satisfied. I enrolled in five classes which were all about marketing, event management, communication and content production. My schedule was not so tight, so I had enough time to explore around the city and surroundings. The faculty International Relations Office was always here to help and they were more than welcoming, and so was Erasmus Student Network (ESN) Porto. Portuguese people are usually really easy going and they always have time for everything – no rush at all. I liked that because it felt like home. 

I can freely say that I met friends for life in Portugal, from all around the world, but Portugal also became my home away from home. If you are a student who’s thinking of going on Erasmus exchange – I would encourage you! Don’t think about it too much, just accept the opportunities and enjoy it as much as you can, while you can. You can join the ESN in the city you are going to and hang out with locals and other Erasmus students, attend the events and get amazing discounts on rent-a-car, bikes, restaurants, even flights with Ryanair! For many countries, the Erasmus scholarship you get is often enough (I got €720 per month), although for me it wasn’t since I decided to travel the country and Portugal in general is not considered cheap. I had few student jobs that helped me go through and a little bit of help from my parents. 

There are also many options for Erasmus if you are not a student – you can volunteer in other countries or participate in short-term projects like I did in Slovenia and Latvia. You always come back just a little bit richer in experiences and with few more friendships.

Writer: Paula Petrinec

Pročitaj više...