PRIJE POTRESA
– Prije samog potresa trebalo bi se pobrinuti da su sanirane neispravne električne instalacije te plinske i vodovodne cijevi. Ne bi bilo loše ugrađivati fleksibilne cijevi, čime bi se izbjeglo njihovo pucanje i izazivanje novih opasnosti i šteta. U samom prostoru u kojem se boravi, nužno je znati gdje su glavne sklopke za struju, ventili za vodu i plin te kako se zatvaraju.
– Velike i teške predmete trebalo bi poskidati s visokih polica i smjestiti ih bliže tlu. Ormari, ogledala i slike na zidovima trebali bi biti dobro fiksirani. Općenito, trebalo bi voditi računa o tome da su onemogućena gibanja pokretnih dijelova namještaja i tehničke opreme. Lomljive predmete, naprimjer od stakla i porculana, također bi trebalo držati u niskim i zatvorenim ormarićima.
– I ono vjerojatno najvažnije, dobro je znati koja su “sigurna” mjesta u svakoj prostoriji – koji je čvrsti ili nosivi zid. Oni bi trebali poslužiti kao zaklon ukoliko dođe do jačeg potresa.
– Nadalje, pri ruci bi valjalo imati baterijsku lampu, radio, zviždaljku i komplet prve pomoći. Dobro je imati i zalihe hrane i pića, prije svega vode.
– Također, sa članovima obitelji dobro je dogovoriti dva mjesta za sastajanje nakon potresa. Prvo u blizini stambenog prostora, negdje na otvorenom, a drugo izvan susjedstva, u slučaju da niste u mogućnosti doći do kuće. Svatko mora znati mjesto sastanka.
TIJEKOM POTRESA
– Tijekom samog potresa najbitnije je pokušati ostati smiren što je najviše moguće, ne paničariti i osvijestiti da ne ubija sam potres, već da do većine ozljeda dolazi kad se ljudi uspaničeno pokušavaju dokopati otvorenog prostora. Pritom ih najčešće ozljede polomljene instalacije, građevinski materijal, staklo s prozora ili vrata, električni kablovi, i općenito, predmeti koji padaju.
– Cilj jest dokopati se otvorenog prostora, ali uz što manje rizika. Tijekom samog potresa nužno je pronaći najbliže sigurno mjesto i minimalno se kretati.
– Ako se zateknemo u nižim prostorijama, pri prvim podrhtavanjima tla treba izaći na otvoreni, slobodan prostor i udaljiti se od stabala, uličnih svjetiljki i građevina.
– Ako smo, pak, na višim katovima ili moramo ostati u zatvorenom prostoru, sklanjamo se pored nosivih zidova, pod okvire vrata za koje procijenimo da su dovoljno snažni, pod čvrsti stol ili klupu, ili uz nosivi zid. Nije loše i zaštititi glavu i lice rukama te se prisloniti uz kut nosivog zida i obavezno se držati dalje od stakla, prozora, vanjskih zidova te svega što bi moglo pasti – rasvjetnih tijela, namještaja, itd.
– Ako ste u krevetu kad počne potres, nije loše rješenje i ostati tamo, čekati da prođe, a glavu zaštititi jastukom – no samo u slučaju da niste pod teškim rasvjetnim tijelom koje bi moglo pasti; u tom slučaju ipak potražite sigurniju poziciju.
– Ostanite ispod okvira vrata samo ako znate da je riječ o snažnom, nosivom zidu.
– Ostanite u zatvorenom sve dok se podrhtavanje tla posve ne smiri i tek tad iziđite na otvoreno. Nikako ne idite dizalom.
Ako vas potres zatekne u automobilu, nemojte se zaustavljati ispod mostova, podvožnjaka, u tunelima ili u blizini električnih vodova. Vozilo parkirajte na otvorenom prostoru, ali tako da ne ometa prolaz većim vozilima žurnih službi te nemojte sa svojim autom biti smetnja u prilazu hidrantu.
– Ako baš zapnete pod ruševinama, ni slučajno ne palite šibice ili upaljače, kretnje svedite na minimum, a usta pokrijte dijelom odjeće ili maramicom. Pokušajte ostati smireni i lagano lupajte po cijevima ili zidovima kako bi vas spasioci mogli pronaći. Koristite se zviždaljkom s početka priče – ako je imate. Ne vičite ako ne morate jer vikanje može uzrokovati udisanje opasne količine prašine. Čuvajte svaki atom snage.
NAKON POTRESA
– Nakon potresa budite spremni za novo podrhtavanje tla. Naknadni potresi uglavnom su slabiji od glavnog, ali su jednako opasni jer mogu stvoriti novu štetu na već načetim građevinama.
– Najsigurnije je ostati na otvorenom dok se sve ne smiri.
– I dalje vrijedi ono za što je lako ponavljati u teoriji i kad se ništa ne događa – samo pokušajte ne paničariti, pokušajte ostati smireni i racionalni.
– Ako ste zapeli u zatvorenom, procijenite koji je način najpogodniji za izlazak na sigurno. Uzmite sa sobom samo najnužnije, vodite računa o potrebama djece i starijih te nemojte zaboraviti ni na kućne ljubimce. Ako ste u prilici, zatvorite glavne ventile vode i plina te isključite struju.
– U slučaju da oko vas ima ozlijeđenih, svakako pokušajte pomoći, no jedino ako ste potpuno sigurni u to što radite. Obavijestite žurne službe ako znate da oko vas ima ranjenih.
– Pratite vijesti i upute nadležnih te njihove znakove za uzbunjivanje.
