Adolescenti u slobodno vrijeme!
Lagodne i rekreativne aktivnosti često se smatraju same sebi ciljem, a ne sredstvom za postizanje nekog drugog (konkretnijeg) cilja. Odnosno, njihov benefit proizlazi prije svega iz tog da su ugodne i pričinjavaju zadovoljstvo, a ako su pritom i korisne to je samo dodana vrijednost. Primjerice, netko može voljeti trčati jer se osjeća dobro, a Iako je trčanje oblik vježbanja i doprinosi zdravlju, primarna motivacija je trčanje samo za sebe. Mnogo istraživanja sugerira da su aktivnosti koje radimo samo zato što ih volimo, također povezane sa zdravljem. Tako slobodno vrijeme i vrijeme koje poklanjamo osobnim zadovoljstvima uvelike doprinose našoj osobnoj dobrobiti.
Ipak, slobodno vrijeme također može biti sredstvo za postizanje cilja. Svrhovito provođenje slobodnog vremena (tj. bavljenje slobodnom aktivnošću radi postizanja cilja) također je korisno ako taj cilj adolescentu pričinjava zadovoljstvo. Sviranje u bendu za humanitarne svrhe, u većini je slučajeva, suštinske prirode – ljubav prema sviranju, iako je usmjeren ka cilju. Raditi aktivnost za unutarnje zadovoljstvo uvijek ima značajniji pozitivni utjecaj nego kada bavljenje aktivnošću proizlazi iz neke vanjske motivacije. Naravno, postoje mnoge slobodne aktivnosti kojima se adolescenti bave zbog nekog oblika vanjske prisile. Pritisak vršnjaka, zahtjevi roditelja i vanjske nagrade ili neki status, neosporno stvaraju određenu motivaciju. Međutim, sudjelovanje vođeno isključivo vanjskim čimbenicima vjerojatno neće pomoći adolescentima da ubiru važne razvojne i zdravstvene blagodati koliko bi interno motivirana akcija. Vjerojatnije je i da će se aktivnosti kojima se pristupa s iskrenom unutarnjom motivacijom dulje održati u rasporedu. Adolescenti koji su motivirani iznutra vjerojatnije će ostati usredotočeni i držati se aktivnosti čak i kad se suoče s izazovima, poput poteškoća u prijevozu ili nedostatkom početnih vještina. Sudjelovanje i razvijanje u aktivnostima koje pričinjavaju zadovoljstvo dovodi do razvoja inicijativnosti, što je važno za poticanje prijelaza iz adolescencije u zrelu dob. Vjerojatno je i da će to doprinijeti oblikovanju identiteta i usmjeriti mladu osobu u puno širem smislu, a osjećaj postignuća i uspješnosti generalno pridonose unutarnjoj motivaciji. Slobodne aktivnosti su i put za razvijanje vještina i osjećaja vlastitog majstorstva. Mladi koji se bave npr. učenjem sviranja u bendu, ne samo da stječu glazbene vještine, već uče i raditi s drugima te riskirati. Prakticiranje neke vještine u grupi dugoročno doprinosi i razvoju zdrave kompetitivnosti.
Svi mladi mogu pronaći slobodnu aktivnost u kojoj se mogu istaknuti, čak i ako nisu toliko uspješni u akademskom smislu. Osim toga, zabava i učenje u slobodno vrijeme mogu pridonijeti stvaranju pozitivnih obrazovnih ishoda, dakle imati pozitivan utjecaj na akademska postignuća u školi. Mladi čije su slobodne aktivnosti organizirane i strukturirane imaju bolji akademski uspjeh u usporedbi s onima koji u slobodnim aktivnostima nemaju strukturu i disciplinu.
Slobodne aktivnosti važan su put za formiranje identiteta adolscenata. Kako je i ranije navedeno, unutrašnja motiviranost, sloboda uključivanja i izražavanje kroz koje se grade kompetencije mogu postati način da mladi shvate tko su u odnosu na druge i svijet oko sebe. Kako se mladi identificiraju sa širim društvenim kontekstom, počinju razvijati osjećaj zajedništva i poduzimati akcije koje mogu pridonijeti zajednici. Kako sazrijevaju, oni također razvijaju razumijevanje socijalnih i kulturnih tradicija i normi te osjećaj za dobro i zlo.
Društvene su aktivnosti među najčešćim oblicima razonode među adolescentima. Ujedno su i najčešće željeni oblik razonode jer adolescenti žude za osjećajem pripadnosti i zajedništva. Socijalni kontekst razonode važan je za razvoj adolescenata jer pruža mogućnosti učenja empatije, odanosti i intimnosti u grupnim aktivnostima, kao i pregovaranja s vršnjacima, rješavanja sukoba i zajedničkog rada na zajedničkim ciljevima. Kroz slobodno vrijeme mladi mogu pronaći i sigurna mjesta za testiranje različitih uloga i neformalno ulaženje u svijet romantičnih odnosa. Konačno, ali bitno je da adolescenti aktivnosti iz slobodnog vremena često opisuju kao pozitivna emocionalna iskustva, a ona služe kao olakšanje za stres iz drugih životnih područja. Radost, zabava i uzbuđenje uvijek prate razonodu. Uz to, razonoda je odličan način za proživljavanje protoka svijesti i otkrivanje vlastitog flow-a.
Linda L Caldwell & Peter A. Witt (2011) Leisure, recreation, and play from a developmental context. New Directions for Youth Development 2011(130):13-27.
Autorica članka: Simona Mravak
Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
