Author - Ivana

Sloboda govora podrazumijeva slobodu mišljenja i slobodu izražavanja te spada u temeljna ljudska, Ustavom Republike Hrvatske i zakonima, zaštićena prava. No, kada se govorom poziva na nasilje, potiče mržnja ili bilo koji oblik nesnošljivost te krši ili negira prava drugih, tada je taj govor neprihvatljiv, zakonom zabranjen i izrazito opasan.

Sukladno tome dovodimo se do pitanja, koliko je sloboda govora doista sloboda, a da ne zadire u druga ljudska prava i ne štiti drugim životima? Koja je granica između slobode govora i govora mržnje. Kako bismo to razjasnili, trebamo se pitati što je govor mržnje.

Ne postoji univerzalna  definicija govora mržnje, no svodi se na svaki oblik izražavanja mišljenja ili govora kojim se širi, potiče, promiče ili opravdava mržnja ili nasilje prema određenoj društvenoj skupini ili pojedinoj osobi zbog nekog njenog određenja ili opredjeljenja, a temelji se na nekoj od diskriminacijskih osnova sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije (rasa, etnička pripadnost, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinsko stanje, članstvo u sindikatu, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko nasljeđe, rodni identitet ili izražavanje i spolna orijentacija).

Razlikuju se blaži oblici govora mržnje kao što su benigni vicevi, korištenje stereotipa ili pogrdnih epiteta, ponižavajućih insinuacija i uvredljivih aluzija te teži oblici govora mržnje kao što su otvoreni pozivi i izravno poticanje na nasilje i linč ili podržavanje mržnje, diskriminacije ili štetnog djelovanja prema nekoj skupini ili njenim pripadnicima.

Ovaj oblik neprihvatljivog ponašanja objavljuje se u različitim sredstvima javne komunikacije: u medijima, na internetskim stranicama, na javnim mjestima, na javnim skupovima (govorom, grafitima, plakatima, letcima, transparentima, odjevnim predmetima, online portalima i društvenim mrežama). Neki kažnjivi primjeri govora mržnje u Republici Hrvatskoj su: osnivanje grupa mržnje na društvenim mrežama i on line portalima ili pisanje statusa i komentara kojima se poziva na nasilje ili vrijeđanje i omalovažavanje pojedinaca ili društvenih skupina zbog nekog njihovog obilježja ili opredjeljenja, vrijeđanje sportskih protivnika ili suparničkih navijača, izrada i objava letaka ili plakata sa uznemiravajućim i ponižavajućim sadržajima za pripadnike osjetljivih društvenih skupina. Upotrebom i davanjem slobode govora, trebamo biti svjesni koji su razorni učinci onih sloboda koje narušavaju tuđa prava. Samo uzajamnim razumijevanjem, korištenjem slobode govora koja omogućuje slobodno izražavanje s ciljem stvaranja kvalitetnije i sigurnije okoline oko nas, koja podrazumijeva slobodu mišljenja s uvažavanjem ljudskih prava omogućuje nam sigurnu okolinu i zajednički suživot. Kako bismo upravo takav suživot očuvali, u Republici postoje zakoni kojima se potiče ponašanje građana i građanki u smjeru prihvaćanja različitosti, i omogućavanja zajedničkog života u jednoj društvenoj zajednici. Pri tome treba imati na umu:

Koji mi zakon omogućuje sigurniju okolinu?

Zakon o suzbijanju diskriminacije prepoznaje gotovo 17 diskriminacijskih osnova. Svako stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja ili prouzročenje strana na temelju neke od spomenutih diskriminacijskih osnova, kažnjivo je novčanom kaznom i do 30.000,00 kn.

Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira zabranjuje remećenje javnog reda i mira izvođenjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem i isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža, za što je predviđena novčana kazna preko 1.000,00 kn ili kazna zatvora do 30 dana.

Zakon o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima zabranjuje na sportskim događanjima pjevanje pjesama, upućivanje poruka, isticanje transparenata ili zastava s obilježjima  kojima se iskazuje ili potiče govor mržnje ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti, za što su predviđene novčane kazne do 25.000,00 kn ili zatvora do 60 dana.

Najteži oblici govora mržnje kažnjivi su i po Kaznenom zakonu kao kazneno djelo iz čl. 325. javno poticanje na nasilje i mržnju, a koji predviđa kaznu zatvora do 3 godine.

Prilikom svog djelovanja imaj na umu da govor mržnje nije sloboda govora i prijavi govor mržnje pozivom na 192 ili mobilnom aplikacijom policije za e-dojave ili e-mailom na policija@mup.hr

Autor članka: Dubravko Šopar

Photo by T. Chick McClure on Unsplash

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Svi mi koji živimo i radimo u svijetu civilnog društva znamo koliko je važno, ali i s druge strane naporno uvijek biti u trendu, informiran o nekim novim događanjima, promjenama u svijetu civilnog društva, u području mladih, o novim aktivnostima te prilikama i mogućnostima koje se mladima nude, pristupu mladima i sl.

Da, posao u civilnom društvu nije organizacija starih dobrih aktivnosti, priprema i prijava istih projekata ili pak rad s istom grupom ljudi. Posao u civilnom društvu, kao i mnogi drugi, zahtjeva visoku razinu inovativnosti, zaborav rutine, praćenje trendova, ali i dozu hrabrosti i postavljanje određenih trendova. Bez navedenog, organizacijama civilnog društva bilo bi izrazito teško opstati. Kad se pojave novi natječaji, novi programi, nove aktivnosti, prilika za edukacije i jačanje kapaciteta, moramo biti spremni na nove izazove kako bismo našim korisnicima omogućili najbolje sadržaje. Zamisli kad je stigao strukturirani dijalog danas poznat pod nazivom „Dijalog EU s mladima“, kad je počeo program Erasmus+, kad je objavljen natječaj za prve Info-centre za mlade i da tad organizacije iz tvoje lokalne zajednice na to nisu bile spremne, odnosno da s novostima nisu bile upoznate. I dok su mladi diljem zemlje uživali mogućnosti koje se u njihovim sredinama nude, mnogi bi ostali zakinuti. No, to se u našem svijetu, svijetu promjena ne događa. Uloženo je mnogo truda, znoja, suza i volonterskih sati kako bi sve to bilo dostupno mladima i ostalima u našim lokalnim zajednicama, kako bi se pružila prilika za aktivnim sudjelovanjem, sudjelovanjem u donošenju odluka, usvajanjem novih znanja i vrijednosti, jačanjem raznih vještina, zabavom, putovanjima diljem Europe, umrežavanjem, informiranjem i mnogim drugim mogućnostima koje se danas mladima nude.

No, postavlja se pitanje tko to radi, tko stoji iza svih tih projekata, aktivnosti i ostalih mogućnosti? Iza toga stoje vrijedni ljudi različitih dobnih skupina koji su ili zaposleni u organizacijama civilnog društva ili svoje slobodno vrijeme provode volontirajući satima, danima, mjesecima, godinama kako bi sve navedeno iznad bilo moguće. I uvijek je potrebno još, uvijek su potrebni novi ljudi, posebice oni mladi koji unose svježinu u takve organizacije, koju donose inovativne ideje, koji su uvijek iznova pokretači promjena u organizacijama, a samim time i u čitavom društvu, odnosno lokalnoj zajednici. Skraćeno, organizacijama su konstantno potrebni aktivni članovi koji doprinose njihovom razvoju i razvoju lokalne zajednice. I zato postoji i onda druga strana promjena te praćenja i postavljanja trendova, a to su organizacijske. Primjer dolazi iz Nezavisne udruge mladih koja se na ulazu u 2019. godinu odlučila na velike promjene što se tiče članstva u Udruzi i tako pred članove, uz povlastice i prednosti koje im članstvo donosi, postavila i određene obaveze, a sve s ciljem kako bi se postigla aktivnost članova tijekom godine. Promijenila se i sama struktura članstva, a s više od 270 članova od kojih je velika većina bila neaktivna te su bili članovi Udruge isključivo na papiru, Udruga je „pala“ na trenutnih 33 člana. Zašto „pala“ pod navodnicima? Zato jer je cilj postignut, a Udruga je dobila 33 ljudi koji aktivno doprinose Udruzi, koji sudjeluju u aktivnostima i koji su motivirani sudjelovati u radu Udruge te na taj način svojim radom i zalaganjem doprinositi i lokalnoj zajednici. Ukupno su članovi Nezavisne udruge mladih (33) ostvarili gotovo 200 sudjelovanja na aktivnostima Udruge tijekom godine kojih je tijekom 2018. godine bilo 30.

Nezavisna udruga mladih na taj je način dobila motivirane mlade članove koji uživaju u tome što rade te koji uživaju biti dijelom civilnog društva, ali koji uživaju i prednosti te koristi koje im to sa sobom donosi. Naravno, članovi se u dobrom društvu dobro zabavljaju, a za svoj trud su nerijetko i nagrađeni. Ponekad nije potrebno čekati da se promjene dogode već je potrebno biti njihov pokretač, a nakon čega se valja opustiti i uživati u uspjehu jer to smo i zaslužili!

Autor članka: Renato Vuk

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.