Što se to točno očekuje od mladih kada se od njih očekuje da budu aktivni građani? Pa očekuje se upravo to, da budu aktivni. Očekuje se da budu aktivni sudionici u društvu te da doprinose promjenama, a ne da čekaju da netko drugi poduzme nešto umjesto njih. Očekuje se da sudjeluju u raspravama, da budu nositelji aktivnosti i inicijativa kojima se rješavaju određeni problemi u društvu, očekuje se da komuniciraju te da budu dio donošenja odluka koje se tiču i mladih i društva u cjelini.
A kako to najbolje napraviti? Jedan od načina jest uključivanje u rad organizacija civilnog društva, posebice, naravno, organizacija mladih koje se bore za prava i položaj mladih u društvu. Ali, vratimo se malo na početak, što to uistinu za mladu osobu znači biti aktivna? Pa to bi trebalo značiti da napuštaju ulogu onog koji priča, koji sjedi negdje na kavi i diže svoj glas među grupom ljudi o tome kako situacija u lokalnoj zajednici nije najbolja, koji se ne slaže s odabirima i odlukama koje su donesene o pitanjima važnima za mlade i odluče preći na onu drugu stranu, stranu koja kontinuirano radi, koja se različitim neformalnim vrstama edukacija dodatno educira kako bi prikupila što veću količinu znanja i vještina, koja osluškuje probleme i potrebe mladih u društvu i koja na njih pokušava odgovoriti, bilo organizacijom različitih vrsta aktivnosti (radionice, predavanja, zabavne aktivnosti, sportske, kulturne i sl.), bilo uključivanjem u savjete mladih u njihovim lokalnim zajednicama koji promiču i zagovaraju prava, potrebe i interese mladih na lokalnoj i regionalnoj razini ili će pak odabrati nešto treće što nudi mogućnost aktivnog građanstva i sudjelovanja mladih u životu lokalne zajednice i, na taj način, diže glas tamo gdje će se on uvažiti i biti jedna od komponenti na temelju kojih će se donositi bitne odluke. Laganim koracima sve prethodno navedeno dovodi nas do volontiranja, jer upravo to je ono što rad u organizacijama civilnog društva u velikoj mjeri ili barem jednom određenom periodu i jest. Što bi to trebalo mlade motivirati da svoje slobodno vrijeme u nešto ulažu, a da za to nisu plaćeni? Ponekad je teško shvatiti koliko pozitivnog nam nešto može donijeti, a da mi to svaki mjesec u određeno vrijeme ne možemo opipati, ne možemo se počastiti, kupiti si nešto što smo oduvijek željeli ili pak negdje otputovati. Već kroz prvi dio članka mogao si naslutiti kako ti se sve što radiš vraća. Prvenstveno to dovodi do jedne zadovoljštvine, osjećaa ponosa i osjećaja da si svojim radom i zalaganjem uspio doprinijeti podizanju kvalitete života mladih u društvu, izborio si se za određena prava mladih koja su doprinijela njihovom razvoju, a pritom si stjecao iskustvo, učio, upoznavao nove ljude i umrežavao se. Naravno, kad bi sve stalo samo na osjećaju zadovoljstva, vjerojatno bi puno manji broj ljudi od očekivanog bio motiviran upuštati se u nešto takvo. Dolazimo do druge strane, one koja će u budućnosti stvarno biti opipljiva. Radom u organizacijama civilnog društva ti stječeš izuzetno bogato iskustvo koje nećeš samo spomenuti prijatelju ili se pohvaliti roditeljima, već ćeš ga redovito upisivati u svoj životopis i čekati da ga potencijalni poslodavci prepoznaju. I već ćeš se tu na jedan način izdvojiti od ostalih kandidata koji će se prijaviti za isti taj posao. Iz tvog životopisa vidjet će se da si aktivno sudjelovao, doprinosio, educirao se i sl. za razliku od samog sjedenje i čekanja da se javiš na neki oglas. To radi veliku razliku. Možda si putem pokupio i pokoji certifikat, potvrdu o sudjelovanju na određenim projektima i edukacijama koja je baš za tog poslodavca vrlo bitna. A sad, ako se pitaš koja konkretna znanja ti može donijeti rad u organizacijama civilnog društva, a bit će od posebne važnosti prilikom zaposlenja? Definitivno ćeš raditi na komunikaciji i izražavanju, a ponekad ne samo na hrvatskom jeziku. Velik broj organizacija bavi se i projektima međunarodnih razmjena na kojima tjedan ili više dana imaš priliku živjeti i raditi u međunarodnom okruženju gdje ćeš dodatno izbrusiti svoju komunikaciju na engleskom jeziku, učiti iz iskustava mladih ljudi i njihovih organizacija iz različitih krajeva Europe, a uz to ćeš se sasvim sigurno i dobro zabavljati. Što još možeš raditi? Sigurno ćeš imati prednost pri sudjelovanju na određenim edukacijama i to, pazi sad, po vlastitom izboru. Imat ćeš priliku učiti i raditi na prijavljivanju projekata na natječaje raznih nacionalnih donatora što uključuje osmišljavanje, pripremu, izradu projektnih prijedloga, komunikaciju s partnerima, prijavu i dr. Imat ćeš priliku te iste projekte i provoditi, organizirati i voditi aktivnosti i sl. Ako ta organizacija organizira određene manifestacije koje mogu biti dugovječne i prepoznatljive na lokalnoj, ali i regionalnoj i nacionalnoj razini, bit ćeš dio tima organizacije takvih manifestacija. Možeš se baviti i marketingom, bilo to za navedene manifestacije ili ćeš voditi profile na društvenim mrežama za organizaciju koje si član te u sklopu toga ući malo dublje u funkcioniranje mreža poput Facebooka ili Instagrama, proučavati analitiku, razvijati strategije objava, pisati objave, kreirati sadržaje i sl. Kad smo kod kreiranja sadržaja, imat ćeš priliku učiti fotografirati, služiti se određenim alatima za obradu fotografija, videa, animacija… Ugl., ako je bitno za organizaciju, imat ćeš priliku stjecati iskustvo iz različitih područja koja će ti itekako biti korisna u budućnosti i što se sasvim sigurno biti prepoznato od strane potencijalnih poslodavaca. Bit će tu i administrativnih, financijskih poslova i sl., a nakon što si se i sam dovoljno educirao, možda ćeš upravo ti biti taj koji educira i prenosi svoje iskustva na druge. I još jedan od načina na koje si taj koji sudjeluje u procesu donošenja odluka i davanja odgovora na pitanja bitna za mlade ljude u lokalnim, ali i međunarodnim i europskim zajednicama jest uz pomoć strukturiranog dijaloga. Možeš volontirati ili raditi na njegovoj provedbi, a možeš biti i sudionik na temelju čijeg se razmišljanja formiraju preporuke koje će biti podloga za donošenje konačnih odluka.
Sve u svemu, sudjelovanje u radu organizacija civilnog društva, korištenje prilike za dodatno usavršavanje kroz razne edukacije i aktivnosti koje organizacije provode ili na koje mogu poslati svoje članove sve čini aktivnu mladu osobu koja ne sjedi prekriženih ruku već koristi svaku priliku kako bi dala svoj doprinos lokalnoj zajednici i mladima koji u njoj obitavaju, ali i doprinos na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.
Autor: Renato Vuk
Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.
Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Članak je napisan konzultiranjem nekoliko izvora i članaka na teme koje se kroz njega pojavljuju. Određeni dijelovi članka pisani su kao razmišljanja autora koja su subjektivna te ne moraju predstavljati stvarnu situaciju.
