Elektroničko nasilje definira se kao agresija koja se namjerno i opetovano provodi u elektroničkom kontekstu (putem e-maila, twittera, instagrama,snapchata i tekstualnih poruka) protiv osobe koja se ne može lako braniti. (npr., Kowalski, Giumetti, Schroeder, & Lattanner, 2014). Prema istraživanju Američkog psihološkog udruženja (APA) o stresu u Americi, 58% roditelja izjavilo je da brine o utjecaju društvenih medija na fizičko i mentalno zdravlje njihovog djeteta (APA, 2017).
Obilježja elektroničkog nasilja:
- počinitelj ima namjeru povrijediti žrtvu;
- postoji neravnoteža moći između počinitelja i žrtve. To je kod klasičnog nasilja lako uočiti, ali je teže definirati u svijetu interneta. Dokaz te neravnoteže moći može ležati u činjenici da nasilnik ili nasilnici često ostaju anonimni i imaju veliku moć kad gotovo u trenu imaju pristup široj publici dok objavljuju materijal koji može nekoga osramotiti ili povrijediti;
- postoji element ponavljanja ili kontinuirane prijetnje daljnjom agresijom. Jednokratni komentari ili prijetnje, nazivaju se flaming ili trolling i ne smatraju se elektroničkim nasiljem. Ipak treba biti oprezan jer u svijetu interneta, jednokratna agresija koja dolazi od strane više korisnika ili istog korisnika i masovno se dijeli s drugima, prerasta u elektroničko nasilje;
- konačno, najočitije obilježje elektroničkog nasilja jest da uključuje uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (mobiteli, računala, tableti i sl.) i, naravno, interneta.
Prema istraživanju (Kowalski, Giumetti, Schroeder i Lattanner, 2014), internetsko zlostavljanje povezano je s tjeskobom, depresijom, zlouporabom droga, poteškoćama sa spavanjem, povećanim tjelesnim simptomima, smanjenim učinkom u školi, izostajanjem i izostajanjem, napuštanjem škole, i samoubojstvo. Istraživanje također navodi da je vjerojatnije da će djevojčice koristiti društvene medije za komunikaciju, što bi ih moglo izložiti negativnim ishodima kao što je internetsko zlostavljanje (APA, 2017).
SPOLNO ZLOSTAVLJANJE I UZNEMIRAVANJE
Podrazumijeva slanje neželjenih poruka, komentara ili multimedijalnog materijala čiji je sadržaj seksualne prirode; objavljivanje ili prosljeđivanje intimnih fotografija, ili multimedijalnog materijala bez pristanka osobe koja je na slici; ili širenje glasina koje se odnose na seksualnost žrtve, silovanje, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djecom ili mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba, uključivanje djece u snimanje pornografskog materijala i sudjelovanje u pornografskim predstavama pomoću informacijsko – komunikacijske tehnologije.
UZNEMIRAVANJE I ZASTRAŠIVANJE
Vrijeđanje porukama (engl. flaming) nerijetko je prerastalo u ratovanje tekstom, kojem je bio cilj povrijediti jednu osobu ili cijelu skupinu (Willard, 2007). Opetovano slanje poruka obično prerasta u online uznemiravanje (engl. online harassment) koje Berna i Li (2005) definiraju kao prijeteće radnje kojima je cilj prisiliti nekoga da bude u ponižavajućoj poziciji ili prisilnoj podređenosti, dok počinitelj demonstrira svoju moć i dominaciju. Online intenzivno uznemiravanje koje uključuje brojne akcije kao što su zastrašivanje i prijetnje, primjerice fizičkim ozljeđivanjem, a što može rezultirati dugotrajnim osjećajem straha, naziva se elektroničko zastrašivanje (engl. cyberstalking)
OBJAVLJIVANJE NEISTINA
Među oblicima elektroničkog nasilja osobito je popularno i rašireno slanje i objavljivanje tračeva ili glasina koje mogu naštetiti ugledu osobe, što se obično naziva elektroničko klevetanje (engl. cyber denigration).Willard (2007) spominje i druge slične oblike kao što je dezinformiranje (engl. misinformation) koje se odnosi se na širenje neistinitih informacija preko e-pošte ili web-stranica te objavljivanje “preuređenih” fotografija. U ovu skupinu može spadati i elektroničko razotkrivanje (engl. outing) koje podrazumijeva otkrivanje tajni, dijeljenje osjetljivih, neugodnih privatnih informacija i fotografija koje su najčešće prikupljene dok su osobe bile u bliskom kontaktu. Svi ovi oblici danas cvjetaju na popularnim društvenim mrežama. Njihov je cilj žrtvu prikazati u lošem svjetlu, učiniti je neprivlačnom, ružnom i sl. i tako joj prouzročiti neugodnosti i bol te naštetiti njezinom ugledu.
SPECIFIČNI OBLICI ELEKTRONIČKOG NASILJA
Kao što u realnom svijetu djecu pogađa odbacivanje od vršnjačke skupine, tako im i u virtualnom svijetu veliku bol nanosi namjerno isključivanje iz online grupa, ili brisanje popisa prijatelja, koje se naziva online isključivanje/ostracizam (engl. exclusion). Osobito ozbiljne, konkretne posljedice u offline svijetu može izazvati krađa identiteta (engl. impersonation), krađa lozinki ili lažno predstavljanje, a zatim slanje materijala da se žrtva dovede u opasnost ili da se našteti njezinu ugledu (Willard, 2007). U Hrvatskoj je poznat slučaj djevojke koja je nakon svađe s dečkom uzela njegovu lozinku i ispisala ga sa svih fakulteta na koje se prijavio.
OSTALI OBLICI ELEKTRONIČKOG NASILJA
Relativno nov oblik elektroničkog nasilja, u kojem su žrtve drugi vršnjaci, a nerijetko i profesori, je videosnimanje napada (engl. happy slapping). Dok nekoliko učenika najčešće fizički napada žrtvu jedan od njih sve snima (mobitelom, kamerom),a zatim šalje ili objavljuje vidoesnimke napada. Iako u izvornom značenju sadržan izraz happy, što implicira da se radi o šaljivom videu, obično se iza toga krije više puta ponavljano nasilje. Naime, radi se o kombiniranom obliku nasilja, koje se može dogoditi jednom u realnom svijetu i višestruko ponavljati u virtualnom, a što žrtvu dovodi u osobito neugodnu poziciju (Campbell, 2006). U ovu skupinu možemo uvrstiti i sekstiranje (engl. sexsting), koje se opisuje kao slanje, primanje i prosljeđivanje golih i polugolih fotografija, videomaterijala i eksplicitnih tekstualnih poruka seksualnog sadržaja korištenjem različitih elektroničkih uređaja, a oni čije se snimke i fotografije na takav način distribuiraju mogu biti javno ismijavani, sramoćeni, ali i ucjenjivani (Winkelman i sur., 2014).
Savjeti za roditelje o sprječavanju nasilja
Zaustavite nasilje prije nego što počne
Obrazujte svoju djecu o nasilju. Moguće je da vaše dijete ima problema s čitanjem društvenih znakova i da ne zna što čini. Podsjetite dijete da zlostavljanje drugih može imati pravne posljedice. Upoznajte svoje dijete s tim što se ne treba tolerirati i kada treba potražiti pomoć odrasle osobe.
Učinite svoj dom “bully-free”
Djeca uče ponašanje od roditelja. Biti izložen agresivnom ponašanju, omalovažavanju ili pretjerano strogom okruženju kod kuće čini djecu sklonijima nasilju (i u ulozi počinitelja i ulozi žrtve). Roditelji i skrbnici trebaju modelirati pozitivne primjere za dijete u odnosima s drugim ljudima i s njima. Razmislite i o tom kako vi komunicirate putem interneta.
Budite svjesni samopoštovanja svog djeteta
Djeca s niskim samopoštovanjem često zlostavljaju kako bi se „bolje“ osjećali. Čak i djeca koja izgledaju „popularno“ i sigurno unutar socijalnog okruženja, mogu biti i počinitelji i žrtve nasilja. Osjećaj za vlastitu vrijednost, privatnost i uvažavanje u bliskom okruženju značajni su prediktori ranjivosti djeteta, mlade osobe u virtualnom svijetu.
Budite upoznati i u kontroli „online“ života svoga djeteta
Dok je osoba maloljetna, roditelji i skrbnici zakonski su odgovorni za privatni život svog djeteta. Zbog toga je zavirivanje roditelja u online aktivnosti, razgovore i kontakte djeteta, stvar roditeljske i pravne odgovornosti. Naravno da je pritom važno da roditelj bude transparentan i jasan u namjeri, a ne da takvu ulogu koristi kako bi demonstrirao nadmoć i kontrolu, koja izlazi iz okvira brige.
Autor: Denis Marijon
Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.
Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Izvori:
Slike: https://pixabay.com/
Tekst:
Psychologytoday.com: https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-race-good-health/201705/preventing-cyberbullying-among-children-and-adolescents
Medijskapismenost.hr :https://www.medijskapismenost.hr/oblici-obiljezja-elektronickog-nasilja/
