Nekategorizirano

Feministički kolektiv fAKTIV organizira peti Noćni marš u nedjelju, 8. ožujka 2020. na Dan žena, od 17:30 do 20:30 na trgu Žrtava Fašizma u Zagrebu.

“Slavimo Dan žena i poručujemo: Živio feminizam! Živio 8. mart! Osmi mart naš je dan: dan kada slavimo svaku borbu, svaki glas, svaki prkos, svaki otpor. Peti Noćni marš slavimo glasno na ulicama naših gradova, svjesne da se za svoja prava i živote moramo izboriti same i da ta borba traje cijelu godinu, kao što smo poručile na prvom Noćnom maršu.

Feminizam koji danas slavimo bori se za sve žene i sve ugrožene, prokazuje različite vrste izrabljivanja u kapitalističkom sustavu, ne bježi od sistemske kritike, radi na političkom organiziranju žena, svjestan je ekoloških problema, antifašistički je i nepokolebljiv. Borimo se za djevojčice i djevojke, za penzionerke, borimo se za radnice, izbjeglice i migrantkinje, transrodne osobe, borimo se za beskućnice i za sve žene koje se danas ne mogu boriti za sebe.

Na najveći praznik žena stajemo jedna uz drugu i vičemo DOSTA. Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja u ustanovama javnog zdravstva, dosta je uskraćivanja zakonom zajamčene zdravstvene skrbi. Dosta je tereta njege za djecu i starije od koje država pere ruke, tereta koji se prikazuje kao ljubav ili ‘ženski posao’. Dosta je gaženja radničkih prava, zatiranja antifašističkih vrijednosti, napada na slobodu medija, rezanja nezavisne kulture, diskriminiranja LGBTIQ+ zajednice. Dosta je ušutkavanja i zastrašivanja.

MARŠIRAJMO! Marširajmo za svakodnevne borbe unutar četiri zida, na radnim mjestima, u ginekološkim ordinacijama, rodilištima, školama. Marširajmo za borbe koje su bile i borbe koje će tek biti.” – piše na Facebook događaju gdje možete pronaći sve detalje https://www.facebook.com/events/198490117907312/

Postoji li mogućnost za mlade da se bave poljoprivredom i da pritom budu uspješni i zadovoljni vlastitim radom i rezultatima toga rada?

Poljoprivreda je izuzetno zahtjevna gospodarska grana jer ovisi o mnogim vanjskim faktorima (npr. klimatski uvjeti) i potreban je često cjelodnevni angažman oko poljoprivredne proizvodnje, no poljoprivreda isto tako uz primjenu znanja, modernih tehnologija i dosta poduzetničkog duha omogućuje i dobru zaradu i razvoj poslovanja.

Poljoprivreda je nekada označavala ljude slabijeg obrazovanja koji nisu imali drugih mogućnosti zaposlenja, no promjene na tržištu danas zahtijevaju od poljoprivrednika da budu prije svega poduzetnici, te da znaju osmisliti i plasirati svoje proizvode na tržište, a to podrazumijeva poznavanje marketinga i informatičko znanje. U tom duhu je napisan Program ruralnog razvoja 2013.-2020. koji potiče pokretanje i razvoj poslovanja mladih poljoprivrednika jer prepoznaje da uvođenje suvremene i inovativne poljoprivrede leži upravo na mladim ljudima.

Prema Programu ruralnog razvoja mladi poljoprivrednik je osoba starija od 18 i mlađa od 40 godina i koja posjeduje odgovarajuća stručna znanja. Ovisno o vrsti mjere, bitna je dužina koliko je mladi poljoprivrednik nositelj gospodarstva. Mjera namijenjena isključivo mladim poljoprivrednicima je 6.1.1. u kojoj mladi poljoprivrednik može ostvariti 50 tisuća eura za razvoj poslovanja inteziteta potpore 100%. Da bi ostvario tu potporu mladi poljoprivrednik ne smije biti nositelj duže od 18 mjeseci prije predaje zahtjeva i treba imati ekonomsku veličinu gospodarstva veću od 8000 eura. Ukoliko ima manju ekonomsku veličinu, može se javiti na mjeru 6.3 namijenjenu malim poljoprivrednicima gdje je potpora 15 tisuća eura sa intezitetom potpore 100%. Kroz ove dvije mjere može se nabaviti stoka, graditi i opremati gospodarske zgrade, te kupovati mehanizacija i uz dobro planiranje moguće je ostvarenjem neke od ti potpora dići poslovanje na viši nivo.

Programom za ruralni razvoj predviđene su još dvije mjere iz skupine 6, a koje bi mogle biti interesantne mladim poljoprivrednicima: mjera 6.2 i 6.4 , a odnose se na nepoljoprivredne djelatnosti na gospodarstvu. Kroz mjeru 6.2 može se ostvariti 50 tisuća eura za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti inteziteta potpore 100%, a odnose se na sektore: prerade i marketinga proizvoda koji nisu u Dodatku I (npr. likeri, kozmetika, itd.), pružanja usluga (dječji vrtić, frizerski salon, popravak poljoprivredne mehanizacije, itd.), sektor tradicijskih i umjetničkih obrta, te sektor ruralnog turizma. Ta mjera je zamišljena za zapošljavanje obrazovanih osoba unutar poljoprivrednog gospodarstva u području u kojemu imaju potrebna znanja, a koji mogu biti nositelji ili članovi gospodarstva. Mjera 6.4 se odnosi na razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti iz navedenih sektora, a može se ostvariti potpora do 200 tisuća eura inteziteta potpore 70%. Uvjet da bi se ostvarila ta potpora je da gospodarstvo ima jednu zaposlenu osobu najmanje godinu dana prije predaje zahtjeva za potporu.

Kroz mjere 4. Programa ruralnog razvoja namijenjene kupnji fizičke imovine (gradnja objekata, podizanje dugotrajnih nasada, te nabavka mehanizacije) mladi poljoprivrednici ostvaruju dodatne bodove i 20% veći intezitet potpore, koji u tom slučaju iznosi 70% od ukupne investicije. Ove mjere su namijenjene gospodarstvima koje imaju već razvijeno poslovanje, a koji bi ga željeli modernizirati. Prema Pravilniku za mjere 4. mladi poljoprivrednik ne smije biti nositelj duže od 5 godina uz uvjete koji su prethodno navedeni.

Ovo programsko razdoblje je pri kraju i još samo neke mjere će biti dostupne mladim poljoprivrednicima, a to su mjere 4.1.1 za tovljače junadi, te 6.2 i 6.4 za koje bi natječaji trebali biti objavljeni u prosincu ove godine. Na lokalnom nivou iz Programa ruralnog razvoja natječaje objavljuju i LAG-ovi. Na području Krapinsko-zagorske županije djeluju dva LAG-a: LAG Zagorje-Sutla i LAG Zeleni bregi i koji imaju u planu u slijedećoj godini objaviti natječaje za mjeru 6.4.

Prema najavama za sljedeće programsko razdoblje mladi poljoprivrednici bi trebali imati još veće mogućnosti u smislu povećanja potpore za mlade s 50 na 100 tisuća eura. Prema naznakama dobivenim od EU, glavna tema sljedećeg programskog razdoblja biti će ekološka proizvodnja i očuvanje okoliša, pa bi bilo dobro usmjeriti razvoj poslovanja u tom smjeru. Kao i svaka druga gospodarska grana  poljoprivreda danas zahtjeva planiranje, informiranost i prije svega znanje kako prodati proizvod. Vidimo da postoje mnoge mogućnosti i potpore za razvoj ili modernizaciju poslovanja, a koje mogu omogućiti mladim poljoprivrednicima da stvore održivo i konkurentno gospodarstvo na kojemu će moći ostvariti prihode dostatne da žive isključivo od poljoprivrede.

Autorica: Blanka Stipčić Berić

Članak je napisan u sklopu programa Centra za mlade Krapinsko-zagorske županije kojeg Mreža udruga Zagor provodi zajedno sa partnerskim organizacijama Udrugom Regenerator i Multimedijalnim centrom STUB-KLUB. Program sufinancira Krapinsko-zagorska županija.

Projekt re – GENERATOR kojeg je Grad Zabok prijavio na natječaj Urbane aglomeracije Zagreb, uspješno je prošao sve faze i bit će realiziran. Vrijednost samog projekta iznosit će 37 milijuna kuna s PDV – om, a sadržavat će tri zgrade koje su međusobno odvojene i svaka napravljena od drugačijeg materijala – jedna od lima, jedna od betona i jedna od polikarbonata. U sklopu re – GENERATORA bit će 16 smještajnih jedinica, otvorit će se 32 nova radna mjesta dok će unutarnji kapacitet za koncerte biti 500 ljudi, a vanjski 1000. Ukupna površina iznosi 22000 kvadratnih metara.

Za mlade Zaboka, ali i Krapinsko-zagorske županije svakako je najvažniji kapitalni projekt re –GRNERATOR. Nositelj projekta je Gradu Zaboku. Projekt je planiran i Lokalnim programom za mlade grada Zaboka 2016. – 2020. godine kao jedan od glavnih mjera u realizaciji cilja:“sudjelovanje i uključenje mladih u javni život grada“.

Projekt  je prijavljen 4. 10. 2018. na Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Revitalizacija brownfield lokacija“ za dodjelu bespovratnih sredstava namijenjenih za obnovu brownfield lokacija (bivša vojna i/ili industrijska područja) na području Urbane aglomeracije Zagreb, a išao je od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za područje Urbane aglomeracije Zagreb i nestrpljivo se očekuje pozitivni ishod.

Mladima je potreban moderan centar urbane kulture koji će omogućavati  polivalentne sociokulturne aktivnosti za razne kategorije publike, prostor za kulturni i kreativni sektor te razvoj suradnje u civilnom i javnom sektoru u kulturi. Po projektnoj dokumentaciji i izdanoj građevnoj dozvoli re-GENERATOR će sadržavati: hostel, malo boutique kino, društvene prostorije, koncertni prostor, sviraone, studio, uredske i druge prateće prostorije.

Autori projekta studio MVA – Mikelić Vreš arhitekti, kreirali su model sudioničkog upravljanja prostorom koji se temelji  na modernim rješenjima ali i na industrijskom nasljeđu. Naime, nastat će transformacijom nekadašnjih prostora zabočke tvornice Regeneracija, a sastojat će se od jednog postojećeg i dvaju novih prostorno – funkcionalnih sklopova – nazvani: Regenerator, Silos i Inkubator, istovremeno razdvojeni i objedinjeni, te djeluju kao jedna zgrada.

Uz rekonstrukciju postojećeg koncertnog prostora s novim stepenastim auditorijem, u cjelini Regeneratora naći će se nekoliko potpuno opremljenih sviraonica, mali tonski studio i prostori za izvođače. Uredski prostori za razne udruge u Silosu biti će organizirani fleksibilno – kao zasebne ćelije ili open-space prostori. Na najvišim etažama, kroz potpuno ostakljena pročelja, u zajedničkim prostorima otvorit će se pogled na cijeli grad. Materijalnost Silosa ostvaruje se snažnim odnosom konstrukcije i oblikovanja – armirano-betonski konstruktivni raster istovremeno je i glavni oblikovni motiv kuće. Uz izložbeni prostor, kino-klub i malo kino u prizemlju te fleksibilne radne i radioničke prostore na katu, najviša etaža Inkubatora sadrži jedinice za smještaj volontera i izvođača. Jednostavni volumen “Inkubatora” oblikovan je translucentnom polikarbonatnom ovojnicom. Dosljedno prevučena preko svih dijelova kuće, ova opna tek djelomično daje naslutiti različitosti svojih unutarnjih sadržaja.

Položaj i međuodnos triju kuća definira glavni pristupni trg – “Red Carpet”. Vanjski prostor moći će poprimiti čitav niz različitih scenarija – koncert na otvorenom, kazališna predstava, kino-projekcija, izložba, pop-up igralište za djecu, tematski mini-sajam, performans, tribina itd.

Prilazni vanjski prostor koji formiraju tri kuće dodatno je naglašen natkrivanjem. Taj novonastali natkriveni trg služi kao mjesto okupljanja i potencijalna ekstenzija unutarnjih sadržaja te istovremeno postaje novi javni prostor grada.

Tri međusobno povezane kuće oblikovane su sa tri različita materijala. Različitim visinama i međusobnim odnosom tvore jasan i dinamičan sklop prepoznatljivog identiteta. Centar će biti novi prostorni znak u silueti grada.

Preuzeto sa: https://www.zabok.hr/

Udruga mladih Feniks organizira 13. O’ROCK FEST  i poziva sve zainteresirane na događaj 19.10.2019. u ZCUK-u Regenerator s početkom u 20:00 sati.

Gosti večeri su legendarni Kojoti te prošlogodišnji pobjednici Rašpa!

Upad na koncert je besplatan.

Više na: https://www.facebook.com/events/402496450370036/

Preuzeto sa: Facebook stranice

https://www.facebook.com/events/402496450370036/

Tea Sovec dolazi iz Bedekovčine, završila je opću gimnaziju u Zaboku te je ovog ljeta prošla kroz proceduru upisa na fakultet.  U slobodno vrijeme voli čuvati malu sestru, gledati utakmice i volontirati. Do prije godinu dana bavila se mažoret plesom te obaranjem ruke, no s vremenom je sve teže navedene aktivnosti mogla uskladiti sa školskim obavezama.

Melita: Kada si počela volontirati i što te potaknulo na volontiranje?

Tea: Volontirati sam počela prije dvije godine, dakle u trećem razredu srednje škole. Osnovni motiv mi je bila želja da radim nešto korisno za širu zajednicu, stoga sam se priključila volonterskom klubu gimnazije.

Melita: Možeš li u par riječi opisati volonterske akcije u kojima si sudjelovala? Koja vrsta volonterskih akcija ti je najdraža?

Tea: Volontirala sam u više akcija, bilo je tu i kratkoročnih i dugoročnih. Osobno sam se možda više posvetila akcijama s djecom. Prva akcija u kojoj sam sudjelovala bila je akcija “Bez promila” koja je za svrhu imala potaknuti mlade da ne piju dok voze. Akcija se provodila među maturantima srednjih škola KZŽ i meni je ostala u jako lijepom sjećanju jer je to ipak prva akcija, a prva se pamti. U toj akciji sudjelovala sam i naredne godine. Sudjelovala sam i u dvije dugoročne akcije koje su se provodile tijekom cijele školske godine. Prva je bila u školskoj godini 2017./2018. i nju sam odrađivala u sklopu Volonterske udruge “Feniks” iz Oroslavja. U toj akciji bilo je više volontera i naš zadatak bio je pomoći djeci slabijeg socijalnog statusa u svladavanju školskog gradiva. Za mene je to bilo jedno jako lijepo iskustvo pogotovo kada smo radili za neki ispit i onda dođemo na sljedeći susret i djeca budu sretna jer je ispit dobro prošao i zadovoljni su s ocjenom, onda znam da je to što smo radili uistinu imalo smisla. Druga dugoročna volonterska akcija bila je rad s djecom u poludnevnom boravku u Odgojnom domu Bedekovčina gdje smo radili zadaće, učili i družili se s djecom koja su u poludnevnom boravku. Mislim da sam s njima stvorila prijateljski odnos i bilo je prekrasno čuti da su djeca jedva čekala da ponovno dođem i da se družimo. Upravo te dugoročne volonterske akcije u kojima mogu stvoriti neki odnos s ljudima su mi najdraže.

Melita: Koje vještine si stekla tijekom volontiranja i jesu li ti navedene vještine i iskustva pomogla u nekim situacijama? Ako jesu, molim te da mi opišeš te situacije.

Tea: Tijekom volontiranja mislim da sam prvenstveno stekla puno iskustva u radu s djecom i mislim da će mi to puno pomoći u mojem budućem zanimanju jer želim u budućnosti raditi s djecom. Također, mislim da sam tijekom volontiranja usavršila svoje komunikacijske vještine i naučila sam bolje organizirati svoje vrijeme.

Melita: Možeš li opisati svoje najljepše iskustvo koje si stekla volontiranjem?

Tea: U dvije godine volontiranja bilo je jako puno lijepih trenutaka i iskustava. Istaknula bih velik broj novih poznanstava, stvarno sam upoznala jako puno ljudi i stekla sam neke nove prijatelje što je uvijek pozitivna stvar. Jako su lijepa i iskustva s djecom kad iz čistog mira dođu i zagrle te, nešto nacrtaju za tebe ili izrade nešto za uspomenu. U sjećanju mi je ostala i jedna akcija uređenja prostora Mreže udruga Zagor gdje je bilo više volontera i to je bio kao neki mali team building gdje smo zajedno radili na uređenju prostora i usput se bolje upoznavali.

Melita: Što bi poručila mladima kako bi ih potaknula na volontiranje?

Tea: Svaka volonterska akcija za mene je jedno predivno iskustvo i planiram nastaviti baviti se volontiranjem. Volontiranje je zapravo kvalitetno iskorištavanje slobodnog vremena i sigurna sam da je svima koji se u to uključe volontiranje prvenstveno jedan užitak, stoga bih poručila svima da se probaju uključiti u neku akciju jer sam sigurna da neće požaliti i da će im se svidjeti.

Autorica: Melita Hršak

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavovi udruge.

Intervju je proveden u sklopu projekta “Informiraj i kreiraj! 5.0”. Projekt financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.