Author - Ivana

Mišljenja mladih koji žele da se njihov glas čuje uistinu su se čula te je došlo vrijeme da se na temelju tih mišljenja donesu određeni zaključci. Tako je Vijeće EU-a usvojilo zaključke o povećanju mogućnosti mladih u ruralnim i udaljenim (izdvojenim) područjima, a koji su proizašli iz 7. ciklusa Dijaloga EU-a s mladima za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.

U zaključcima se tako prepoznaje i ističe kako bi svi mladi ljudi trebali imate jednake prilike što se tiče njihovog profesionalnog razvoja i to neovisno o preprekama s kojima se suočavaju, u ovom slučaju, geografskim preprekama. Isto tako, prepoznato je da nejednakost, što se posebice odnosi na mlade, predstavlja politički, socijalni i ekonomski rizik jer generacijske, teritorijalne i edukacijske podjele razvijaju nove oblike isključenosti.

Zaključeno je i kako populacija Europske unije sve više stari, a posebno se to odnosi na ruralna i udaljena područja, što znači da ta područja većinom imaju starije stanovništvo. Razlog? Mladi sve više napuštaju ruralna područja u potrazi za boljim životom, što se može odnositi na odlazak u škole u okolna ili udaljena mjesta, potragu za poslom u drugim područjima pa čak i izvan Hrvatske i sl. Jednom kad mlade osobe otputuju na fakultet u drugi grad, polako se prilagođavaju novim sredinama, pronalaze studentske poslove što kasnije dovodi i do zapošljavanje te ostaju živjeti u istima.

Kako bi se takve stvari svele na manju razinu i kako bi se potaknulo mlade na ostanak u svojim sredinama s posebnim fokusom, u ovom slučaju, u ruralnim sredinama, potrebno je razvijati sustav i poticati smanjenje nejednakosti između ruralnih i urbanih sredina, posebice što se tiče mladih osoba. Ukoliko se uspiju kreirati mogućnosti za mlade na različitim razinama, povećavaju se mogućnosti da će i ti mladi biti zadovoljni životom u svojim sredinama te da će i sami postati aktivni građani i nositelji promjena u svojoj lokalnoj zajednici.

Zaključci ujedno potiču i promoviraju poduzetništvo, uključujući socijalno poduzetništvo kao i različite mogućnosti zapošljavanja u poljoprivrednim i drugim gospodarskim aktivnostima. Države članice pozivaju se na uključivanje mladih u lokalne zajednice različitim mehanizmima aktivnog građanstva, poput volonterskih i solidarnih aktivnosti. Uz to, poziva se države članice i Europsku komisiju na promicanje sinergije između programa i inicijativa EU-a kao što su Erasmus +, Europske snage solidarnosti, Europski socijalni fond i Garancija za mlade (EU Pita, https://eupita.eu/2020/05/28/usvojeni-zakljucci-7-ciklusa-dijaloga-eu-a-s-mladima/?fbclid=IwAR0BXFlHAkHLRqF73_zyeNrKPcPi9_VjC0ydzjS2MRFf6kT7UZuiiR16vRs).

Upravo je ovo i jedan od razloga zašto je izričito važno za sve mlade, bez obzira kojoj skupini pripadaju ili u kakvoj sredini trenutno žive, da se uključe u proces Dijaloga EU-a s mladima.

Na temelju tvojih se mišljenja dolazi do ideja, kreiraju se preporuke i konkretni prijedlozi, odnosno koraci koje je potrebno poduzeti kako bi se aktualni i stvarni problemi mladih u društvu pokušali riješiti.

Dijalog EU-a s mladima je poput osmijeha – ne košta ništa, a donosi mnogo!

Zato ako još nisi, kad krene novi ciklus, obavezno prati online prilike ili prilike koje nudi tvoja organizacija ili bilo koja organizacija u lokalnoj zajednici i priključi se te budi dio promjena koje mladima omogućavaju kvalitetniji i ravnopravniji život!

Izvori:

1. https://eupita.eu/2020/05/28/usvojeni-zakljucci-7-ciklusa-dijaloga-eu-a-s-mladima/?fbclid=IwAR0BXFlHAkHLRqF73_zyeNrKPcPi9_VjC0ydzjS2MRFf6kT7UZuiiR16vRs
2. https://eupita.eu/wp-content/uploads/2020/05/Zaklju%C4%8Dci.pdf

Autor članka: Renato Vuk

Stavovi i mišljenja autora članka osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministartsvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Mnogi vjeruju da je rad s mladima osnova za poticanje društvenih promjena i direktna briga o budućnosti. Ipak, takva profesija ne spada nužno u one atraktivne, predvidljive i impresivno plaćene. Pa kako to da se netko ipak odluči na rad s mladima?

Mnoge osobe već u mladenačkoj dobi otkriju sklonost ka društvenom i humanističkom pozivu, postanu aktivisti u svojoj lokalnoj zajednici ili se usmjerene prema karijeri koja na drugi način dotiče mlade osobe. U svakom slučaju, osoba koja radi s mladima može biti definirana na različite načine, ali u ovom kontekstu to se odnosi na one osobe koje u neformalnom smislu, kroz usluge civilnog društva  mladima pružaju različite usluge. Najčešće u tim redovima nalazimo psihologe, socijalne radnike, socijalne pedagoge, profesore, kulturnjake, umjetnike, sportaše te druge pomažuće profesije i aktiviste.

Kod nas u Hrvatskoj još uvijek u potpunosti nije zaživio koncept youth work – a, koji je kao profesija od obrazovanja do samog posla orijentiran isključivo na mlade u punoj širini njihovih potreba. Dakle, radu s mladima još uvijek pristupamo iz različitih uglova pa je i mnogo profesija unutar kojih se možete profilirati u radu s mladima.

Neki kažu da je to poziv, da raditi s mladima ne može svatko, no za slučaj da još niste čuli “taj poziv”, a u sebi nosite odgovor na njega, u nastavku navodimo 5 razloga zašto je skroz kul raditi s mladima

1. Osobe koje rade s mladima dulje ostaju mlade

Moguće je da smo pronašli eliksir mladosti. No, šalu na stranu, osobe koje rade s mladima često i same jesu mlade, a one iz starijih dobnih kategorija uglavnom zadrže mladenački duh i ljubav prema onom što mladost predstavlja. Za razliku od drugih profesionalaca, osobe koje rade s mladima taj dio sebe koriste kao resurs. Upravo okruženost mladima doprinosi svježini perspektive i osjećaju neistraženosti svijeta, koji mnoge odrasle osobe nažalost zaborave.

2. Rad s mladima rad je s budućim vođama

Rad s mladima je društveno odgovoran posao jer njime mladima pokazujemo što im društvo ima ponuditi, kako ih gleda te kako vrednuje njihov doprinos i važnost njihova razvoja. Kada spoznamo da će svi ti mladi ljudi relativno brzo postati aktivni građani koji doprinose i sudjeluju u životu društvene zajednice, više ne smijemo podcijeniti to što će i kako oni društvu vratiti. Sigurno da se među mladima kriju budući vođe, bilo iz svijeta politike, kulture ili znanosti, a u kriznim vremenima kada povjerenje u one koji dominiraju vodstvom u društvu opada, rad s mladima nudi priliku da se vrati povjerenje u društvene procese i aktivno doprinosi stvaranju novodobnih i silno potrebnih vođa.

3. Rad s mladima nudi priliku za sudjelovanje u nečijem rastu

Koliko se s jedne strane to može činiti kao klišej, osoba koja radi s mladima može odigrati važnu ulogu u formiranju njihove slike o svijetu i njima samima. Prilika za sudjelovanje u nečijem rastu je svaki kontakt, a ponekad znači i direktnu potporu, kroz potrebne informacije, savjete i uključivanje mladih u aktivnosti koje im pružaju priliku da se izraze i otkriju nešto novo. Biti prisutan s nekim u životno važnom procesu velika je privilegija jer osim što imamo priliku pomoći imamo priliku i sami narasti kao ljudi.

4. Rad s mladima omogućuje praćenje tehnoloških dostignuća

Dobro je poznato da su mlade osobe glavni trendsetteri i potrošači kada su u pitanju tehnološke novosti. Korištenje novih platformi i aplikacija koje nude web prostranstva na neki način spadaju u identitetske odrednice svake nove generacije mladih ljudi. Osobe koje s njima rade trebaju “držati korak” s tehnologijom i kontinuirano učiti o promjenjivim komunikacijskim kanalima i trendovima, kako bi lakše razumjeli njihovu realnost i odgovorili na njihove potrebe. Tako da nije pogrešno reći da se osobe koje rade s mladima kontinuirano educiraju iz područja tehnologije i medijske pismenosti i to samo kroz svakodnevni rad i susrete s mladima.

5. Rad s mladima znači napuštanje komforne zone

Mnogo spontanosti, direktnosti i testiranja granica od strane mladih osoba mogu značiti samo jedno : budite spremni na sve! Sve ono što želimo prenijeti njima, prvo moramo sami demonstrirati. Ako ih potičemo na aktivizam i sami moramo biti spremni na aktivizam. U kojem god polju se nalazili s njima, moramo i sami biti spremni istražiti to polje. To znači da često moramo istupiti iz zone komfora i sami konstantno napredovati. Mladi nam pružaju odličnu priliku.

Skroz kul.

Autorica članka: Simona Mravak

Stavovi i mišljenja autorice teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Fotografija: https://unsplash.com/

Svakodnevno smo okruženi sa sve više tehnologije, od mobitela koje gotovo ne ispuštamo iz ruke, preko prijenosnih računala, osobnih računala pa sve do „pametnih“ kućanskih aparata. Često uzimamo te uređaje i tehnologiju zdravo za gotovo, no što stoji u pozadini? Što ih pokreče?

KOD! Program, koji je neki stručnjak osmišljavao i prilagodio kako bi nam sačuvao nekoliko minuta, sati dnevno, olakšao naše aktivnosti i zadatke. Kao mlade osobe, često se zapitamo možemo li mi to? Sviđa nam se IT sektor i programiranje, u filmovima to tako opasno i uzbudljivo izgleda no kako je to u stvarnosti? Je li teško samostalno naučiti programirati i to znanje u konačnici unovčiti?

Za početak nije nam potrebno imati predznanje, završiti neku tehničku školu ili fakultet. Bitna nam je želja i posvećenost našem cilju.

Određene stvari moramo uvijek imati na umu:

• Nikada se ne smijemo uspoređivati sa drugima, svatko od nas ima svoj stil i način rada, svoj tempo učenja, pisanja koda i razmišljanja
• Svaki početak je težak, poželjno je pronaći mentora ili dobru online zajednicu koja nas može usmjeravati
• Napredak je brz, često nismo svjesni koliko ustvari učimo iz naših „pogrešaka“ stoga nakon nekoliko tjedana tek shvatimo koliko smo napredovali
• Nikada se ne smijemo prestati usavršavati

Kad se odlučite za novo znanje a možda i profesiju prvo pitanje koje si trebate postaviti je što želim raditi. Nakon što smo odredili našu nišu tražimo programski jezik s kojim ćemo početi. Kod tog odabira nema jednostavnog ili najboljeg rješenja, neki programski jezici su jednostavniji za savladati i imaju privlačnije sučelje, tu dolazi na red istraživanje i „vaganje“ prednosti i mana.

Ukoliko se i dalje ne možete odlučiti počnite od Pythona, C# ili JavaScript-a s obzirom na njihovu fleksibilnost.

Nakon odabira programskog jezika preporuka je upisati neki online tečaj, kako bi imali strukturirano učenje i mogli pratiti svoj napredak. Naravno alternativa je istraživanje i samostalno učenje. Kao jednu od mogućih početnih točaka istaknuo bih: theodinproject.com besplatnu edukacijsku platformu o kojoj se brine zajednica. Ujedno online zajednice važan su izvor znanja, jer sigurno je neko vaše pitanje već odgovoreno, stoga samo treba potražiti. Isto tako možete pronaći i mentora koji će vas voditi kroz vas proces učenja.

Kada steknete dovoljno znanja pokrenite vlastiti projekt i radite nešto što vas pokreće, možda je to nova igra, možda novi program za vođenje financija ili nešto sasvim drugo, radeći na osobnom projektu vaša motivacija će rasti iz dana u dan.

Vlastite projekte važno je prikazati jer upravo to je vaša najbolja prezentacija, u svijetu IT-a nije toliko važno koju ste školu ili fakultet završili već što znate raditi, stoga vam ovaj hobi može postati full-time posao, a svi znamo kako su plaće u IT sektoru izuzetno visoke, pa stoga vrijedi probati.

Zapamtite proces učenja nije toliko zahtjevan, potrebno je samo naučiti osnove, dobro ih razumjeti i započeti vlastiti projekt i nastaviti u krug.

Autor članka: Dubravko Šopar

Stavovi i mišljenja autora teksta osobno su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministartsvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.