Author - Ivana

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama

Ovim programom Fond želi omogućiti građanima da troše manje energije te da koriste lokalno dostupne izvore, poput biomase, geotermalne energije ili sunca. Na taj način uštedjet će na energiji, ali i biti neovisniji o cijenama fosilnih goriva.

Za sufinanciranje se mogu prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća koje su zakonite, u kojima je više od 50 posto površine namijenjeno za stanovanje te imaju najviše tri stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu do 600 četvornih metara.

Kako bi se prijavili, građani moraju imati svu potrebnu dokumentaciju vezanu uz legalnost i vlasništvo kuće, prebivalište na toj adresi te suglasnost ostalih suvlasnika kuće. Ne želeći riskirati nestručno izrađene instalacije, uz nabavu i ugradnju jednog ili više sustava, Fond će sufinancirati i izradu glavnog projekta te trošak stručnog nadzora. Glavni projekt je obavezan za prijavu, dok je izvješće nadzornog inženjera jedan od dokumenata na temelju kojih će Fond vršiti i plaćanje.

Od izuzetne važnosti je da vrijednost projekata bude što realnija i temeljena na tržišnim cijenama jer se postotak sufinanciranja koji u konačnici bude odobren neće moći povećavati. S obzirom na prošlogodišnje iskustvo Fond savjetuje građanima da i sami, nakon što dobiju projekt, zatraže ponude za projektirane sustave.

Natječaj će biti otvoren do iskorištenja sredstava, odnosno do kraja godine. Plan Fonda je nastaviti s poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije, osobito za građane, pa se tako za zadnji kvartal godine najavljuje i sufinanciranje malih solarnih elektrana na obiteljskim kućama.

Obrasce za prijavu možete pronaći na: http://www.fzoeu.hr/hr/novosti/gradanima_11_milijuna_kuna_za_poticaje_koristenja_obnovljivih_izvora_energije_u_obiteljskim_kucama/

Pročitaj više...

Asertivnost- kako komunikacijom postići dugoročno zadovoljstvo u odnosima

Svaki pojedinac posjeduje svoj jedinstveni osobni prostor – i fizički i psihološki. Poštivanje nečijeg osobnog prostora znači poštivanje nečijeg fizičkog teritorija i imovine, ali i dopuštanje osobi da bude onakva kakva jest. Stvaranjem nekog odnosa između dvoje ili više ljudi, stvara se i socijalni prostor koji pripada isključivo njima. Često je vrlo teško zadržati odgovarajuću emocionalnu i vrijednosnu udaljenost od socijalnog prostora drugih ljudi. Gdje prestaje zajednički socijalni prostor, a počinje osobni prostor svake osobe?

 

Zdravi međuljudski odnosi su oni u kojima jedna osoba ne ometa fizički, emocionalni i vrijednosni prostor druge osobe. Neizbježno je da će drugi ljudi povremeno narušavati naš osobni prostor, osim ako ga sami ne branimo. Asertivnost je jedan od načina na koji osoba može braniti svoj osobni prostor i utjecati na druge ljude na nedestruktivan način. Asertivno obraćanje drugima je zauzimanje za svoja prava, a da istovremeno ne narušavamo prava drugih.

 

Osobe koje se ponašaju submisivno:

  • pokazuju nedovoljno poštivanje svojih vlastitih potreba i prava koje imaju.
  • ne izražavaju svoje iskrene osjećaje, potrebe, vrijednosti i probleme.
  • dopuštaju drugima da povrijede njihov osobni prostor, uskrate im njihova prava i ne obaziru se na njihove potrebe.
  • rijetko govore o svojim željama, iako je u velikom broju situacija samo to potrebno da bi im se udovoljilo.

 

Druge submisivne osobe izražavaju svoje potrebe, ali to čine uz toliko ispričavanja i toliko plaho da ih se ne shvaća ozbiljno. Submisivna osoba šalje poruku: ”Nije važno. Možeš me iskorištavati koliko hoćeš, ja ću sve to podnositi. Moje potrebe su beznačajne – tvoje su važne. Moji osjećaji su nebitni, važno je kako se ti osjećaš. Ja nisam važan.”

 

Submisivno ponašanje je nevjerojatno često u našem društvu – više od 80% ljudi neće reći ni riječ da se izbori za svoja prava ili da ostvari svoje potrebe. U jednom istraživanju promatrani su studenti koji su učili dok ih je jedna osoba smetala puštajući preglasnu glazbu. 80% studenata ju je toleriralo i nije učinilo ništa. 15% studenata je zamolilo osobu da utiša muziku, ali kad ona to nije učinila, nisu ponovili svoj zahtjev. Samo 5% studenata je zamolilo dva puta i postiglo ono što im je trebalo – glazba je utišana!

 

Kao suprotnost submisivnoj osobi, agresivna osoba izražava svoje osjećaje i potrebe na štetu druge osobe:

  • govori glasno i može biti uvredljiva, gruba i sarkastična.
  • inzistira na tome da njena riječ uvijek bude zadnja.
  • teži nadvladati druge osobe.

 

Njeno polazište je sljedeće: ”Ovo je to što ja hoću, to što ti hoćeš je manje važno – ili uopće nije važno.”

 

Asertivna osoba koristi metode komunikacije koje joj omogućuju da zadrži samopoštovanje, zadovolji svoje potrebe, ostvari svoja prava i obrani svoj osobni prostor tako da istovremeno ne iskorištava ili ne dominira drugim ljudima. Asertivnim ponašanjem potvrđujemo svoju vlastitu vrijednost i dostojanstvo uz istovremeno poštivanje vrijednosti i dostojanstva drugih. Asertivno komuniciranje znači zalaganje za svoja prava na jasan, direktan i prikladan način.

Većina ljudi preferira jedan od ovih interpersonalnih stilova ponašanja nad drugima. Neki ljudi će biti submisivni u nekim situacijama i s nekim osobama, dok će s drugima izabrati jedan od ostala dva stila ponašanja. Kod nekih ljudi određeni stil dominira njihovim cjelokupnim interpersonalnim ponašanjem, bez obzira na situaciju.

 

Druge osobe će nas najbolje razumjeti (i najvjerojatnije nam udovoljiti) ako se izražavamo u obliku JA-poruka. Dobra JA poruka sastoji se od tri dijela:

  • opisa ponašanja koje nam smeta, bez osuđivanja
  • izražavanja svojih osjećaja
  • pojašnjavanja konkretnih i stvarnih posljedica opisanog ponašanja

 

Iako se može činiti lakim, nije lako oblikovati ni jedan od tri dijela ovakve poruke. Možda je najteže opisati konkretno ponašanje koje nas smeta bez da drugu osobu optužujemo. Optuživanje odmah podiže tenzije, a sugovornik se počinje braniti (vračajući uvredu, navodeći izlike i opravdanja, povlačenjem iz razgovora i sl.). Cilj poruke nije reći osobi da je ona kriva za nešto, nego istaknuti kako je nama. U opisu ponašanja važno je izbjegavati generalizirane izraze poput nikad ili uvijek (”Ti uvijek kasniš!”), te oblike izražavanja koji imaju negativnu konotaciju. Važno je da opis ponašanja bude što jasniji i kraći te da se odnosi na specifičnu situaciju.

Glavni razlog uspjeha trodijelne poruke je u tome što ona opisuje kako ponašanje druge osobe utječe na pošiljatelja poruke. Ljudi su u načelu spremni promijeniti svoje ponašanje ako im se pokaže da ugrožavaju nečije legitimne potrebe. Zbog toga su najuvjerljivije konkretne, stvarne, ”opipljive” posljedice koje na nas ima nečije ponašanje.

 

Sve ovo može se ilustrirati i primjerom:

 

Konkretno ponašanje  –  Kada ne dođeš na vrijeme na naš sastanak

Osjećaji – jako se razljutim

Posljedice – jer je to za mene nepotreban gubitak vremena.

 

Upotrebom Ja-poruka ističemo kako se mi osjećamo u konkretnoj situaciji te se zalažemo za osobni integritet. Ovakva komunikacija uključuje iskreno izražavanje i otvorenost što podiže kvalitetu interakcija. Iskrenim i asertivnim izražavanjem, dugoročno doprinosimo stvaranju kvalitetnih odnosa te svojim modelom pomažemo drugima da iskreno komuniciraju s nama.

 

Autor: Dubravko Šopar

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Pročitaj više...

SOCIJALA FESTIVAL u Petrinji

Udruga IKS četvrtu godinu zaredom „Socijala festival“ u Petrinji. Riječ je o festivalu koji je nastao kao potreba za socijalizaciju i ljetni program za mlade u Petrinji i okolici a nastao je upravo kao inicijativa aktivnih mladih lokalnih volontera.

S’obzirom da mladi nisu imali financijsku podršku festival su kreirali tako da je on „socijalni“ odnosno da sve što naprave i što se dešava na festivalu je dobrovoljno, volonterski odnosno bez ikakve financijske kompenzacije svim onima koji sudjeluju u festivalu.

Lokalni volonteri su se bacili na posao a vrlo brzo su im se pridružili i međunarodni volonteri Europske Volonterske Službe (EVS) koji tijekom 2 mjeseca boravka u Petrinji od srca pomažu u pripremi festivala.

Osim što pomažu lokalnim volonterima, međunarodni volonteri pripremaju i svoj program te na taj način obogaćuju sadržaj i doživljavaju zaista vrijedno životno iskustvo.

„Socijala festival“ svake godine okuplja oko 10 EVS volontera iz različitih zemalja, trenutno imamo volontere iz: Italije, Portugala, Španjolske i Francuske. Često su to mladi iz zemalja u kojima je osjećaj za volonterstvo razvijeno i gdje mladi svako ljeto traže prilike za besplatno i korisno međunarodno iskustvo tijekom ljetnih praznika. Organizacija festivala za druge mlade i sudjelovanje u istom kroz spoj glazbe, zabave i različitih edukativno-kreativno- sportskih aktivnosti je odličan recept za kvalitetno provedeno vrijeme tijekom ljeta a uz to upoznaš i puno novih ljudi, stekneš nove međunarodne prijatelje i svašta nešto naučiš / iskusiš.

Tako se to radi pa hajte i vi mladi iz RH nemojte sjediti doma, odite i vi negdje volontirati i upoznajte čari zajedničke Europe.

 

Autor: Borisz Negeli

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

Pročitaj više...

KLAVIRSKI RECITAL: ISKRA SILVESTRI VALDEVIT I IVAN ROD

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE ZABOK  POZIVA VAS NA GLAZBENI RECITAL

Iskra Silvestri Valdevit i Ivan Rod danas 27. lipnja 2019. u 18:00 sati

Glazbeni recital će se održati u Gradskoj galeriji Zabok, Zivotov trg 10.

 

Više informacija možete pronaći na: https://www.zabok.hr/clanak/klavirski-recital-iskra-silvestri-valdevit-i-ivan-rod-27-6-2019-u-18-sati

 

 

 

Pročitaj više...

Javni natječaj za prijam u službu savjetnika za javnu nabavu i EU fondove

Prima se SAVJETNIK ZA JAVNU NABAVU I EU FONDOVE – 1 izvršitelj na neodređeno vrijeme u Upravni odjel za javnu nabavu i EU fondove, uz obvezan probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Na ovaj Javni natječaj za prijam u službu savjetnika za javnu nabavu i EU fondove (dalje u tekstu: Natječaj) mogu se ravnopravno prijaviti kandidati oba spola, a riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Natječaju odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Opći uvjeti za prijam u službu su:

  • punoljetnost
  • hrvatsko državljanstvo
  • zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta.

Osim općih uvjeta za prijam u službu, kandidati moraju ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

  • magistar struke ili stručni specijalist iz područja društvenih znanosti polja prava ili ekonomije
  • najmanje 3 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima
  • položen državni stručni ispit
  • važeći certifikat u području javne nabave
  • znanje rada na osobnom računalu,
  • znanje engleskog jezika.

Osoba koja ima potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, a nema položen državni stručni ispit, može biti primljena u službu pod uvjetom da ispit položi u roku od jedne godine od dana prijma u službu.

Osoba koja ne posjeduje važeći certifikat u području javne nabave, može biti primljena u službu uz obvezu stjecanja istog u roku od šest mjeseci od dana početka rada.

Na Natječaj se mogu javiti i osobe koje su po prijašnjim propisima stekle visoku stručnu spremu iz područja područja društvenih znanosti polja prava ili ekonomije.

U službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Uz pisanu prijavu, podnositelji prijave dužni su priložiti sljedeće priloge koji mogu biti i u neovjerenim preslikama, a prije prijma u službu odabrani kandidat predočiti će izvornik:

  • životopis,
  • dokaz o hrvatskom državljanstvu (važeća osobna iskaznica, putovnica, vojna iskaznica ili domovnica) ili Elektronički zapis iz Knjige državljana
  • dokaz o stručnoj spremi (diploma, potvrda ili uvjerenje)
  • uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak izdano od nadležnog suda (ne starije od 6 mjeseci od zadnjeg dana roka za podnošenje prijava na Natječaj)
  • vlastoručno potpisana izjava da za prijam u službu ne postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
  • dokaz o položenom državnom stručnom ispitu (svjedodžba ili uvjerenje)
  • dokaz o ukupnom radnom iskustvu (ispis Elektroničkog zapisa o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  • dokaz o radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima u trajanju od najmanje 3 godine, iz kojeg je vidljivo da je podnositelj prijave obavljao poslove u traženoj stručnoj spremi i struci i razdoblje u kojem je obavljao te poslove, a koje radno iskustvo je evidentirano u Elektroničkom zapisu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Potvrdi o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ugovor o radu, rješenje ili potvrda poslodavca)
  • dokaz o posjedovanju važećeg certifikata u području javne nabave (važeći certifikat u području javne nabave)
  • dokaz o znanju engleskog jezika (potvrda, uvjerenje ili druga isprava škole stranih jezika ili drugog subjekta verificiranog za izdavanje isprave o znanju engleskog jezika ili indeks ili druga isprava visokoškolske ustanove iz koje je vidljivo da je kandidat položio ispit iz engleskog jezika za vrijeme školovanja na visokoškolskoj ustanovi na kojoj je stekao stručnu spremu traženu ovim Natječajem)

Osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, moraju se u prijavi pozvati na to pravo te priložiti pisane dokaze o tom statusu sukladno odredbama posebnih zakona te imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod uvjetima propisanim odnosnim posebnim zakonom.

Pozivaju se osobe iz članka 101. stavaka 1. i 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine”, broj 121/17.) koje ostvaruju pravo prednosti kod prijma u službu, da, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, prilože i dostave sve potrebne dokaze iz članka 103. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji u svrhu ostvarivanja prednosti pri zapošljavanju:

  • rješenje o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata ne stariju od šest mjeseci (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka c) i e) do k) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ),
  • dokaz o nezaposlenosti – potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne stariju od mjesec dana (u slučaju iz članka 101. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji),
  • presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja,
  • dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi,
  • potvrdu poslodavca da radno mjesto osobe iz članka 101. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ne odgovara njegovoj stručnoj spremi (u slučaju iz članka 101. stavka 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji),
  • presliku pravomoćnog rješenja o priznatom pravu na novčanu naknadu iz članka 107. ovoga Zakona ili prava na zajamčenu minimalnu naknadu (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka g), h), i), j) i k) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji,
  • potvrdu o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kada se prijavljuju osobe iz članka 101. stavka 1. točaka f), i) i k) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji,
  • rodni list (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j) i k) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji,
  • rješenje o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b) i d) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju temeljem odredbi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji navedeni su na poveznici na internetsku stranicu Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages//NG/12%20Prosinac/Zapo%C5%A1ljavanje//Popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapo%C5%A1ljavanju.pdf

Natječajni postupak obuhvaća prethodnu provjeru znanja i sposobnosti putem pisanog testiranja, provjere  praktičnog rada (provjera znanja rada na osobnom računalu) i intervjua.

Prethodnoj provjeri znanja i sposobnosti mogu pristupiti kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete iz Natječaja.  Ako podnositelj prijave ne pristupi prethodnoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na Natječaj. Na web-stranici Krapinsko-zagorske županije  www.kzz.hr objaviti će se opis poslova i podaci o plaći za radno mjesto koje se popunjava ovim Natječajem, način obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata i iz kojeg je područja, te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za prethodnu provjeru znanja i sposobnosti. Povjerenstvo za provedbu Javnog natječaja za prijam u službu savjetnika za javnu nabavu i EU fondove utvrditi će listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete iz Natječaja te će na istoj web-stranici i na oglasnoj ploči Krapinsko-zagorske županije objaviti mjesto i vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti, najmanje 5 dana prije održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti.

Pisane prijave na Natječaj, s obaveznim prilozima, podnose se u roku od 8 dana od dana objave Natječaja u “Narodnim novinama”, na adresu: Krapinsko-zagorska županija, Povjerenstvo za provedbu Javnog natječaja za prijam u službu savjetnika za javnu nabavu i EU fondove: ”Javni natječaj za prijam  savjetnika za javnu nabavu i EU fondove”, 49000 Krapina, Magistratska 1.

Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u Natječaju.

Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz Natječaja ne smatra se kandidatom prijavljenim na Natječaj i o istome će biti pisano obaviještena.

Kandidat koji bude izabran dužan je dostaviti uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije donošenja rješenja o prijmu u službu.

O rezultatima Natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

 

Više informacija možete pronaći na: http://www.kzz.hr/natjecaj-prijam-u-sluzbu-savjetnik-javnanabava

 

 

Pročitaj više...

Poziv na prijavu za sudjelovanje na kontaktnom seminaru u okviru aktivnosti transnacionalne suradnje (TCA): Creative arts as a path to inclusion, Düsseldorf, Njemačka, 10. – 13. listopada 2019.; rok za prijavu: 7. srpnja 2019.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije poziva vas na prijavu za sudjelovanje na kontaktnom seminaru pod nazivom Creative arts as a path to inclusion, koji će se održati u Düsseldorfu u Njemačkoj od 10. do 13. listopada 2019. u organizaciji njemačke nacionalne Erasmus+ agencije i ministarstva obrazovanja (Pädagogischer Austauschdienst (PAD) and the Ministry of Education of NRW).

S obzirom da je seminar međunarodnog karaktera, radni je jezik engleski.

Teme i ciljevi seminara: kontaktni seminar omogućit će ravnateljima i nastavnicima rad na temama od zajedničkog interesa. Sudionici će dobiti opće informacije o programu Erasmus+ te o specifičnostima Ključne aktivnosti 2 – Školska partnerstva. Naglasak će biti na temama koje promiču kreativne umjetnosti kao jedan od puteva prema uspješnoj inkluziji.

“Inkluzija” podrazumijeva jednak pristup i jednake mogućnosti za sve. Kreativno izražavanje kroz slikanje, pjevanje, ples, dramu može ojačati grupu, emocionalnu inteligenciju te razviti znatiželju i empatiju. Svi učenici mogu sudjelovati u skladu sa svojim sposobnostima. Različite razine poznavanja jezika ili interkulturalne razlike mogu se uspješno kompenzirati putem zajedničkog kreativnog rada. Sudionici seminara imat će priliku razmijeniti primjere dobre prakse, odnosno, predočiti vlastita iskustva u korištenju kreativnosti u svakodnevnom radu. Također će međusobno razvijati inkluzivne i kreativne projekte koje će moći prijaviti u okviru Erasmus+ natječaja u 2020. godini.

Očekivani rezultati seminara: sudionici će razviti projektne ideje i započeti s pripremom projektnog prijedloga u okviru Ključne aktivnosti 2 – Školska partnerstva.

Program događanja započinje 10. listopada u večernjim satima (neformalno druženje uz večeru s početkom u 19:00h), dok je posljednji dan, 13. listopada, predviđen za odlaske.

Ciljana skupina

Kontaktni seminar namijenjen je odgojno-obrazovnim djelatnicima u području odgoja i općeg obrazovanja. Uglavnom je usmjeren na ravnatelje škola i nastavnike koje podučavaju učenike u dobi od 6 do 16 godina, a zainteresirani su za razvoj projektnih ideja u okviru Školskih partnerstava.

Broj sudionika

Na seminaru će sudjelovati oko 70 sudionika iz cijele Europe, a najviše 2 mjesta rezervirana su za sudionike iz Hrvatske za područje odgoja i općeg obrazovanja.

Agencija zadržava pravo izmjene broja sudionika iz Hrvatske.

 Troškovi

Agencija za mobilnost i programe Europske unije sufinancirat će za svakog sudionika troškove puta u iznosu do 500,00 EUR. Troškove smještaja za tri noćenja, obroka i materijala za seminar financirat će organizator.

 Prijava

Zainteresirani sudionici trebaju se prijaviti putem prijavnog obrasca.

Krajnji rok za prijavu na kontaktni seminar je 7. srpnja 2019.

 Više informacija možete pronaći na sljedećim poveznicama:

Za sva pitanja u vezi seminara molimo da se obratite na adresu elektroničke pošte tca_obrazovanje@mobilnost.hr uz obvezno navođenje područja na koje se upit odnosi (područje odgoja i općeg obrazovanja).

 

Preuzeto sa: www.mobilnost.hr

Pročitaj više...

Zaklada “Kultura nova” objavila javne pozive u okviru Programa podrške 2019

Zaklada “Kultura nova” je 18. lipnja 2019. godine u okviru Programa podrške 2019 objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata. Na javne pozive u okviru Programa podrške 2019 mogu se prijaviti udruge ili umjetničke organizacije na području suvremene kulture i umjetnosti

Zaklada u okviru Programa podrške 2019 raspisuje javne pozive u sedam programskih područja:

  1. Razvojna podrška za organizacije
  2. Osmišljavanje i priprema novih programa/projekata
  3. Razvoj novih umjetničkih ideja
  4. Razvoj suradničkih platformi u Republici Hrvatskoj
  5. Razvoj suradničkih platformi u Europi
  6. Podrška za razvoj publike
  7. Podrška za organizacijsko i umjetničko pamćenje

Rok za podnošenje prijava je 3. rujna 2019. godine do16:00 h.

Pitanja o Programu podrške 2019 mogu se postavljati isključivo na e-adresu: podrska@kulturanova.hr u razdobljima: od 18. 6. 2019. do 25. 7. 2019. te od 16. 8. 2019. do 27. 8. 2019.

Cijelokupnu natječajnu dokumentaciju možete pronaći na službenim web stranicama Zaklade “Kultura nova”na  sljedećem linku: https://kulturanova.hr/podrska/program-podrske-2019-rok-3-9-2019

 

Preuzeto sa: www.civilnodrustvo-istra.hr

Pročitaj više...

Održavanje Bedex Jam 27.7.2019.

Znaš svirat gitaru/bass/bubanj i imaš ekipu s kojom vježbaš a nemaš priliku svirati pred publikom??
Ili jednostavno voliš svirati i slušati dobar rock. Dođi na BEDEX JAM!!
U nedostatku „rokerskih“ događaja u općini, Bedekovčanska udruga mladih odlučila je, pod pokroviteljstvom Općina Bedekovčina, na Bedekovčanskim jezerima ponovno organizirati BEDEX JAM!!
Osigurali smo bubnjeve, dva gitarska i jedno bass pojačalo. Na tebi je samo da dofuraš instrument i „uštekaš se u struju“. Također na raspolaganju je i mikrofon.

Sviralo se bude po sistemu ko prvi taj bira. Bila bude lista sa satnicom, zapišeš se kad bi sviral i čekaš svoj red. 🙂

Nema šanka, kaj dofuraš sa sobom to i piješ/jedeš. Ali ima vreća za smeće da za sobom i počistiš.
Počeli bi se okupljati oko 19:00 na plaži Plavog jezera.
U SLUČAJU KIŠE odgađamo za neku drugu subotu.
Dofuraj ekipu i zabavi se na Bajerima ko nekad.

 

Preuzeto sa: https://www.facebook.com/events/360131641345509/

Pročitaj više...

eLEKTRONIČKO NASILJE MEĐU DJECOM I ADOLESCENTIMA

Elektroničko nasilje definira se kao agresija koja se namjerno i opetovano provodi u elektroničkom kontekstu (putem e-maila, twittera, instagrama,snapchata i tekstualnih poruka) protiv osobe koja se ne može lako braniti. (npr., Kowalski, Giumetti, Schroeder, & Lattanner, 2014). Prema istraživanju Američkog psihološkog udruženja (APA) o stresu u Americi, 58% roditelja izjavilo je da brine o utjecaju društvenih medija na fizičko i mentalno zdravlje njihovog djeteta (APA, 2017).

Obilježja elektroničkog nasilja:

  • počinitelj ima namjeru povrijediti žrtvu;
  • postoji neravnoteža moći između počinitelja i žrtve. To je kod klasičnog nasilja lako uočiti, ali je teže definirati u svijetu interneta. Dokaz te neravnoteže moći može ležati u činjenici da nasilnik ili nasilnici često ostaju anonimni i imaju veliku moć kad gotovo u trenu imaju pristup široj publici dok objavljuju materijal koji može nekoga osramotiti ili povrijediti;
  • postoji element ponavljanja ili kontinuirane prijetnje daljnjom agresijom. Jednokratni komentari ili prijetnje, nazivaju se flaming ili trolling i ne smatraju se elektroničkim nasiljem. Ipak treba biti oprezan jer u svijetu interneta, jednokratna agresija koja dolazi od strane više korisnika ili istog korisnika i masovno se dijeli s drugima, prerasta u elektroničko nasilje;
  • konačno, najočitije obilježje elektroničkog nasilja jest da uključuje uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (mobiteli, računala, tableti i sl.) i, naravno, interneta.

 

Prema istraživanju (Kowalski, Giumetti, Schroeder i Lattanner, 2014), internetsko zlostavljanje povezano je s tjeskobom, depresijom, zlouporabom droga, poteškoćama sa spavanjem, povećanim tjelesnim simptomima, smanjenim učinkom u školi, izostajanjem i izostajanjem, napuštanjem škole, i samoubojstvo. Istraživanje također navodi da je vjerojatnije da će djevojčice koristiti društvene medije za komunikaciju, što bi ih moglo izložiti negativnim ishodima kao što je internetsko zlostavljanje (APA, 2017).

SPOLNO ZLOSTAVLJANJE I UZNEMIRAVANJE

Podrazumijeva slanje neželjenih poruka, komentara ili multimedijalnog materijala čiji je sadržaj seksualne prirode; objavljivanje ili prosljeđivanje intimnih fotografija, ili multimedijalnog materijala bez pristanka osobe koja je na slici; ili širenje glasina koje se odnose na seksualnost žrtve, silovanje, bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djecom ili mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba, uključivanje djece u snimanje pornografskog materijala i sudjelovanje u pornografskim predstavama pomoću informacijsko – komunikacijske tehnologije.

UZNEMIRAVANJE I ZASTRAŠIVANJE

Vrijeđanje porukama (engl. flaming) nerijetko je prerastalo u ratovanje tekstom, kojem je bio cilj povrijediti jednu osobu ili cijelu skupinu (Willard, 2007). Opetovano slanje poruka obično prerasta u online uznemiravanje (engl. online harassment) koje Berna i Li (2005) definiraju kao prijeteće radnje kojima je cilj prisiliti nekoga da bude u ponižavajućoj poziciji ili prisilnoj podređenosti, dok počinitelj demonstrira svoju moć i dominaciju. Online intenzivno uznemiravanje koje uključuje brojne akcije kao što su zastrašivanje i prijetnje, primjerice fizičkim ozljeđivanjem, a što može rezultirati dugotrajnim osjećajem straha, naziva se elektroničko zastrašivanje (engl. cyberstalking)

OBJAVLJIVANJE NEISTINA

Među oblicima elektroničkog nasilja osobito je popularno i rašireno slanje i objavljivanje tračeva ili glasina koje mogu naštetiti ugledu osobe, što se obično naziva elektroničko klevetanje (engl. cyber denigration).Willard (2007) spominje i druge slične oblike kao što je dezinformiranje  (engl. misinformation) koje se odnosi se na širenje neistinitih informacija preko e-pošte ili web-stranica te objavljivanje “preuređenih” fotografija. U ovu skupinu može spadati i elektroničko razotkrivanje (engl. outing) koje podrazumijeva otkrivanje tajni, dijeljenje osjetljivih, neugodnih privatnih informacija i fotografija koje su najčešće prikupljene dok su osobe bile u bliskom kontaktu. Svi ovi oblici danas cvjetaju na popularnim društvenim mrežama. Njihov je cilj žrtvu prikazati u lošem svjetlu, učiniti je neprivlačnom, ružnom i sl. i tako joj prouzročiti neugodnosti i bol te naštetiti njezinom ugledu.

SPECIFIČNI OBLICI ELEKTRONIČKOG NASILJA

Kao što u realnom svijetu djecu pogađa odbacivanje od vršnjačke skupine, tako im i u virtualnom svijetu veliku bol nanosi namjerno isključivanje iz online grupa, ili brisanje popisa prijatelja, koje se naziva online isključivanje/ostracizam (engl. exclusion). Osobito ozbiljne, konkretne posljedice u offline svijetu može izazvati krađa  identiteta       (engl. impersonation), krađa lozinki ili lažno predstavljanje, a zatim slanje materijala da se žrtva dovede u opasnost ili da se našteti njezinu ugledu (Willard, 2007). U Hrvatskoj je poznat slučaj djevojke koja je nakon svađe s dečkom uzela njegovu lozinku i ispisala ga sa svih fakulteta na koje se prijavio.

OSTALI OBLICI ELEKTRONIČKOG NASILJA

Relativno nov oblik elektroničkog nasilja, u kojem su žrtve drugi vršnjaci, a nerijetko i profesori, je videosnimanje napada (engl. happy slapping). Dok nekoliko učenika najčešće fizički napada žrtvu jedan od njih sve snima (mobitelom, kamerom),a zatim šalje ili objavljuje vidoesnimke napada. Iako u izvornom značenju sadržan izraz happy, što implicira da se radi o šaljivom videu, obično se iza toga krije više puta ponavljano nasilje. Naime, radi se o kombiniranom obliku nasilja, koje se može dogoditi jednom u realnom svijetu i višestruko ponavljati u virtualnom, a što žrtvu dovodi u osobito neugodnu poziciju (Campbell, 2006). U ovu skupinu možemo uvrstiti i sekstiranje (engl. sexsting), koje se opisuje kao slanje, primanje i prosljeđivanje golih i polugolih fotografija, videomaterijala i eksplicitnih tekstualnih poruka seksualnog sadržaja korištenjem različitih elektroničkih uređaja, a oni čije se snimke i fotografije na takav način distribuiraju mogu biti javno ismijavani, sramoćeni, ali i ucjenjivani (Winkelman i sur., 2014).

Savjeti za roditelje o sprječavanju nasilja

Zaustavite nasilje prije nego što počne

Obrazujte svoju djecu o nasilju. Moguće je da vaše dijete ima problema s čitanjem društvenih znakova i da ne zna što čini. Podsjetite dijete da zlostavljanje drugih može imati pravne posljedice. Upoznajte svoje dijete s tim što se ne treba tolerirati i kada treba potražiti pomoć odrasle osobe.

Učinite svoj dom bully-free

Djeca uče ponašanje od roditelja. Biti izložen agresivnom ponašanju, omalovažavanju ili pretjerano strogom okruženju kod kuće čini djecu sklonijima nasilju (i u ulozi počinitelja i ulozi žrtve). Roditelji i skrbnici trebaju modelirati pozitivne primjere za dijete u  odnosima s drugim ljudima i s njima. Razmislite i o tom kako vi komunicirate putem interneta.

Budite svjesni samopoštovanja svog djeteta

Djeca s niskim samopoštovanjem često zlostavljaju kako bi se „bolje“ osjećali. Čak i djeca koja izgledaju „popularno“ i sigurno unutar socijalnog okruženja, mogu biti i počinitelji i žrtve nasilja. Osjećaj za vlastitu vrijednost, privatnost i uvažavanje u bliskom okruženju značajni su prediktori ranjivosti djeteta, mlade osobe u virtualnom svijetu.

Budite upoznati i u kontroli „online“ života svoga djeteta

Dok je osoba maloljetna, roditelji i skrbnici zakonski su odgovorni za privatni život svog djeteta. Zbog toga je zavirivanje roditelja u online aktivnosti, razgovore i kontakte djeteta, stvar roditeljske i pravne odgovornosti. Naravno da je pritom važno da roditelj bude transparentan i jasan u namjeri, a ne da takvu ulogu koristi kako bi demonstrirao nadmoć i kontrolu, koja izlazi iz okvira brige.

 

Autor: Denis Marijon

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Izvori: 

Slike: https://pixabay.com/

Tekst:

Psychologytoday.com: https://www.psychologytoday.com/us/blog/the-race-good-health/201705/preventing-cyberbullying-among-children-and-adolescents

Medijskapismenost.hr :https://www.medijskapismenost.hr/oblici-obiljezja-elektronickog-nasilja/

 

 

Pročitaj više...

Rezultati manifestacije Hrvatska volontira 2019.

Hrvatski centar za razvoj volonterstva od 22. do 25. svibnja 2019. godine održao je manifestaciju “Hrvatska volontira” koja od 2011. godine okuplja građane i organizacije kako bi promovirali i razvijali volonterstvo u Hrvatskoj.

“Hrvatska volontira” 2019. okupila je 157 organizatora volontiranja, koji su u 66 gradova i općina proveli 227 volonterskih aktivnosti kako bi svojim doprinosom potaknuli izgradnju sretnije i bolje zajednice. Ukupno 3.747 volontera uložilo je 14.510 volonterskih sati za izgradnju zajednice koja može i želi više.

Sloganom ovogodišnje manifestacije „Volontiramo = gradimo zajednicu u kakvoj želimo živjeti“ naglasili smo da čineći dobro za sebe, usrećujemo i druge ljude, a ako volontiramo zajedno s kolegama kroz program tvrtke, tada nam može biti još ljepše i veselije.

Veliko hvala svima koji su podržali provedbu kampanje i manifestacije “Hrvatska volontira” 2019., a posebno hvala svim volonterkama i volonterima koji su odvojili svoje vrijeme i pokazali veličinu i vrijednost volontiranja za naše bolje sutra.

Detaljan izvještaj o svim održanim aktivnostima diljem Hrvatske popraćen s mnoštvom fotografija te finalne podatke o uspješnosti manifestacije pronađite ovdje, a dokumentarni film o provedenim aktivnostima bit će objavljen tijekom lipnja.

 

Preuzeti sa: www.hrvatska.volontira.vcz.hr

Pročitaj više...