Author - Ivana

Eurydice izvješće “Kako COVID-19 utječe na europske obrazovne sustave?”

Europska mreža Eurydice objavila je komparativno izvješće o utjecaju koronavirusa na izvođenje nastave na visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovni rad ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja.  Izvješće pruža uvid u način rada europskih obrazovnih ustanova i donosi pregled mjera europskih obrazovnih sustava u razdoblju COVID-19 pandemije.

Izvješće pokazuje da je većina europskih država zatvorila obrazovne ustanove u skladu s mjerama socijalnog distanciranja u ožujku 2020. Učenicima se pruža potporu u učenju putem različitih platformi za e-učenje, nacionalnih televizijskih programa i sadržaja na društvenim mrežama. Mnoge države preispituju situaciju svaka dva tjedna, no većina europskih obrazovnih ustanova ostat će zatvorena do daljnjeg.

U izvješću su prikazani podaci za sve države članice Europske unije te Bosnu i Hercegovinu, Island, Lihtenštajn, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku.

Ovdje možete preuzeti tablicu s potpunim pregledom podataka.

Više informacija potražite na hrvatskoj stranici mreže Eurydice.

 

Preuzeto sa: www.mobilnost.hr

Pročitaj više...

U sitnicama je spas

Znamo li uopće i jesmo li svjesni koliko različitih svjetskih dana nečeg na svijetu postoji? Pretpostavljam da je odgovor kod svih nas, osim osoba koje to na svakodnevnoj bazi prate i u tome uživaju, ne! Čak i kad se bavimo određenom vrstom posla, uživamo u nekom jelu ili piću, u gledanju televizije, čitanju knjiga, plesanje ili jednostavno uživamo u prirodi, nismo svjesni da mnogo tih malih, svakodnevnih sitnica, ima svoj dan (s razlogom), a koji često nesvjesno zanemarujemo i ponašamo se kao da ne postoji.

Osvrnimo se prvo na one svima poznate, recimo, svjetski dan zaljubljenih. Ma tko to od nas nije imao neku simpatiju pa smo onako, kriomice, da nitko ne vidi, još u školskim klupama skliznuli neku čokoladicu pod klupu, uhvatili je za ruku ili pak radili nešto potpuno drugačije poput nošenja teške torbe kako bismo im dokazali, odnosno pokazali što prema njima osjećamo. Naravno, mnogo toga radimo i kao odrasli te redovito obilježavamo ovaj dan.

Drugi koji svi poznajemo je Međunarodni dan žena koji se obilježava, pa zar ima potrebe uopće naglasiti kad? I to je jedan od načina za slavlje žena, svih njihovih postignuća, uspjeha i sl., a što, kad malo bolje razmislimo, bi trebalo biti nešto što se slavi ili barem ima na umu svakoga dana? Zar nije isto i s prethodno navedenim? Volimo se i ljubimo svakog dana, darujmo se svakog dana, poštujmo se i posvećujmo se jedni drugima svakog dana.

E sad već dolazimo do onih manje poznatih. Jesi li znao da postoji Europski dan informiranja mladih? E pa ako nisi onda mi nismo odradili dobar posao, ali pustimo sad to 🙂  Ovaj dan je europski no vrlo lako mogao bi postati i svjetskim danom, budući da diljem kugle zemaljske postoji velik broj ljudi koji rade na informiranju mladih i to s različitim skupinama mladih u najrazličitijim uvjetima. Uglavnom, to je dan svih osoba koje rade na informiranju mladih, svih mladih koji su u taj proces uključeni i svih koji su na bilo koji način tom procesu doprinijeli. Da, uistinu se trebamo osjećati posebno jer dajemo sve od sebe kako bismo mladima pružili potrebno informaciju, savjet te pomoć i podršku u trenucima potrebe. Svaka će osoba koja to radi znati koliko taj proces, odnosno posao, zahtjeva rada, truda i vremena kako bi se prilagodili različitim potrebama, dodatno educirali i pratili trendove.

Recimo da je čak i ovaj dan prilično poznat, iako još uvijek treba uložiti mnogo truda kako bi on dosegao visoku razinu. Ali, skoknimo malo na drugu stranu, onu ne toliko poznatu, pa nam reci jesi li znao da postoji Svjetski dan ptica selica? Ma kladimo se da nisi. Pogađaš li zašto postoji? Ma da, može biti i zato što se divimo tim stvorenjima koje prevale toliko dug put kako bi se održale na životu, a kad opasnost po njih prođe, vrate se svojim domovima. Ali, pravi razlog zašto se obilježava taj dan je taj da se podigne razina svjesnosti o važnosti očuvanja domova tih ptica koje će se kad tad vratiti natrag i, zamisli, da nakon toliko dugog puta, dođu do uništenog ili nepostojećeg gnijezda? Zamisli da se isto dogodi tebi pa kad odeš na put i vratiš se nakon nekoliko mjeseci od tvoga doma ostala je samo ruševina? Ne želimo to ni zamišljati.

Ajmo sad dalje, do još nepoznatijih. Za ovo nećemo ni pitati jesi li znao jer se ne želimo sramotiti kad shvatimo da smo mi jedini, ali, na svijetu se obilježava, primjerice, Svjetski dan telekomunikacijskog i informacijskog društva, a obilježava se s ciljem da se podigne svijest o pozitivnim stranama i učincima informacijsko-komunikacijskih tenologija na društvo. Pogledajmo trenutnu situaciju s pandemijom virusa kada smo veliki dio vremena proveli zaključani u svoje domove i, nemojmo se zavaravati, jooš nismo gotovi i potrebno je i dalje biti oprezan kako bismo situaciju što prije priveli kraju. No, zamisli sad da smo trenutne starosti, ali da nam se ova pandemija događa prije 20, 30, 40 ili više godina? Da smo samo jedan dan u ovoj situaciji prebačeni u prošlost shvatili bi koliko smo zapravo daleko otišli te koliko sretni možemo biti.

A gdje su onda Svjetski dan čokolade, obitelji, plesa i sl. koji nam ukazuju na jednostavne stvari koje su dio našeg svakodnevnog života, a koje često ne cijenimo dovoljno? S druge strane, gdje su Svjetski dan darivatelja krvi, Svjetski dan svjesnosti o autizmu, Svjetski dan izbjeglica, Svjetski dan Parkinsonove bolesti i mnogi drugi koji slave pomoć potrebitima, borbu sa stvarnim životnim problemima i izazovnim situacijama, inkluziju, povezanost i zajedništvo?

Ovako sve to zvuči kao sitnica, nešto što ćemo već sutra zaboraviti pa kad se netko iz medija ili ovako, u prolazu, ponekim citatom, člankom ili pak uz razgovor spomene, ponovno se sjetiti, ali već sljedećeg dana opet zaboraviti. Zamisli kad bi svaki od tih dana slavili kao što mnogi slave Valentinovo, kao što obilježavamo Dan planeta zemlje, Međunarodni dan žena ili neki drugi?

Zamisli da je tradicija na svjetski dan plesa uzeti partnericu ili partnera, mamu, tatu, djeda, baku, strica, ujnu, prijatelja, potpunog stranca ili jednostavno potpuno sam, zaplesati kao da nas nitko ne gleda? Zamisli da na Svjetski dan darivatelja krvi svi zajedno odemo do obližnjeg crvenog križa, ambulante ili bolnice i darujemo krv za one kojima je ista prijeko potrebna? Zamisli da nam se svaka ta sitnica pretvori u svakodnevicu, da slavimo svaku pojavu, da slavimo i borimo se protiv problema, da se zalažemo za toleranciju, da se borimo protiv nasilja i sl.? Da, to su te sitnice koje svatko od nas može raditi, o kojima se svatko od nas može i sam osvijestiti, bez čekanja da nam netko na to ukaže i čime počinjemo, malim koracima, sitnim stvarima, mijenjati svijet i činiti ga boljim mjestom.

 

Autor članka: Renato Vuk

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

Pročitaj više...

Elina Guesnon: Još jedna priča o mobilnosti mladih

Ukoliko ste pratili ono što sam pisao u zadnjih cca 2 godine vidjet ćete da ovakvog primjera još nije bilo. Zapravo ovdje se radi o međunarodnoj mobilnosti studenata koja se također financira kroz Erasmus+ program. Za razliku od razmjena mladih, volontiranja ili pripravništva ova vrsta mobilnosti podrazumijeva dio formalne edukacije pojedinaca koje joj fakultet priznaje i mobilnosti koja je zapravo praktični dio formalne edukacije, pa je samim tim i okvir ozbiljniji / formalan. Svi vi koji ste na fakultetu ili planirate ići na fakultet informirajte se za ove mogućnosti i iskoristite ih!

Početkom ožujka studentica Elina Guesnon stigla je u Petrinju, kako bi sudjelovala u pripravničkom stažu u Udruzi IKS. Elina prima Erasmus+ stipendiju, a njezinu mobilnost osim njenog fakulteta i Udruge IKS, koordinira zajednica EU4EU.

EU4EU je međunarodna zajednica financirana Erasmus+ sredstvima, koja povezuje studente i organizacije diljem Europe, u svrhu omogućavanja pripravništva u inozemstvu. Pozivamo sve studente zainteresirane za pripravništvo ili studiranje u inozemstvu da se jave u Udrugu IKS, ili najbližem Eurodesk koordinatoru, a ispod donosimo Elininu priču:

Pozdrav! Moje ime je Elina Guesnon i dolazim iz Francuske, iz malog grada u Normandiji. Trenutno studiram u gradu Saint Germain en Laye, koji nije ni po čemu poseban, osim što je vrlo blizu Pariza, što mi dopušta da odem tamo kad god poželim, da napravim otprilike sve što poželim: posjetim muzeje, samo izađem van i cijenim grad, idem na koncerte i bilo što mi padne na pamet. Trenutno sam na prvoj godini magisterija znanosti na fakultetu Po St Germain en Laye. Studiram političke znanosti, a specijalizirala sam se za međunarodne odnose s fokusom na nevladine organizacije i humanitarni rad. Odabrala sam Petrinju i Udrugu IKS kao moje odredište i mjesto za pripravnički staž.

Ovo je zapravo moje drugo iskustvo života u inozemstvu na duže vrijeme, tijekom studiranja. Prošlu godinu sam u potpunosti provela studirajući u Italiji u Firenci. Bila je to prekrasna godina, puna novih otkrića i putovanja (i preporučam ovo iskustvo svima koji imaju mogućnost to iskoristiti). To je i jedan od razloga koji me motivirao da dođem u Petrinju, jer sam znala da će to biti vrlo formativno iskustvo za moj studij i mene osobno. Za nekoga poput mene tko kasnije želi raditi u neprofitnom sektoru, raditi danas u Udruzi IKS je ogromna prilika. Prilika da shvatim što znači biti nevladina, neprofitna organizacija, posebno organizacija s principima koji su bliski onima koje cijenim, a to je rad s mladima, volontiranje za moj lokalni ured UNICEF-a u mojoj školi, pomoć pri prikupljanju financijskih sredstava.

U manje ozbiljnim temama volim putovanja, povijest i izlaske s prijateljima, volim otkrivati nove stvari, učiti sve što mogu. Nadam se da ću tijekom svog boravka u Hrvatskoj moći posjetiti što više mjesta, jer Hrvatska je tako bogata zemlja.

 

Pripremio: Borisz Negeli

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministratsvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

 

Pročitaj više...

Stipendije Vlade Slovačke Republike u sklopu Nacionalnoga stipendijskog programa Slovačke Republike za akademsku godinu 2020./2021.

SAIA (Slovačka akademsko-informatička agencija) i Ministarstvo obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta Slovačke Republike, u sklopu Nacionalnoga stipendijskog programa Slovačke Republike pozivaju na podnošenje molbi za stipendije za studijske, znanstveno-istraživačke i predavačke boravke u akademskoj godini 2020./2021.

Nacionalni stipendijski program Slovačke Republike namijenjen je potpori mobilnosti stranih studenata, doktoranda, sveučilišnih profesora, istraživača i umjetnika za boravak na slovačkim sveučilištima i u istraživačkim ustanovama.

Više informacija o samom natječaju te uvjetima i načinu prijave svi zainteresirani mogu pronaći na mrežnim stranicama Nacionalnoga programa stipendija Slovačke Republike te u dokumentu u prilogu.

Osim toga, pojedini uvjeti za podnošenje prijava, izmijenjani su. Više informacija možete pronaći ovdje.

Prvi zaključni rok za podnošenje prijave za stipendije je produžen na 18. svibnja 2020. godine do 16.00 sati za stipendijske boravke u sljedećoj akademskoj godini.

Drugi zaključni rok za podnošenje prijave je 31. listopada 2020. godine do 16.00 sati za stipendijske boravke tijekom ljetnoga semestra tekuće akademske godine.

Prijave se podnose elektroničkim putem preko sustava za online prijavu koji je dostupan na mrežnim stranicama Nacionalnoga stipendijskog programa Slovačke Republike.

Dodatne informacije o natječaju i načinu prijave zainteresirani mogu zatražiti slanjem upita na adresu elektroničke pošte: ondrej.aradsky@saia.sk.

Dokumenti

Nacionalni stipendijski program Slovačke Republike u ak. god. 2020./2021.

 

Preuzeto sa: www.mobilnost.hr

Pročitaj više...

Rad ili učenje kod kuće

Zadnjih nekoliko tjedana naš svijet se u potpunosti promijenio, uz sve navike koje smo godinama gradili, tehnike rada, učenja, malih dnevnih rutina koje bi nam pomogle u svakodnevnim izazovima došli smo to točke u kojoj sve gubimo.

Nema više fizičkog odlaska u školu, ured, na posao. Nema više potrebe za izlaskom iz kuće, štoviše u nekoliko država je uveden policijski sat pa ni ne možemo izlaziti. Nema više toliko potrebnih jutarnjih kava u kafićima prije dnevnih obaveza izazova.

Isto tako nema više ni redova i nervoze hoćemo li stići na naše radno mjesto ili u školu, fakultet.

Većina tih dnevnih stresova sada je nestala, nažalost zamijenili su ih drugi izazovi.

Onaj koji nas sve muči je kako stvoriti nove navike rada od kuće, kako se motivirati, urediti svoju okolinu. Pripremiti se za „normalan“ radni dan od osam sati i ostati fokusirani na naše zadatke, učenja i rješavanje dnevnih izazova.

Možda se čini super misao i neki naš prijašnji san o početku dana: ustanemo iz kreveta, u pidžami odemo u kuhinju, upalimo tv i slušamo vijesti ili neku jutarnju glazbu, napravimo si doručak, kavu. Nakon toga sjednemo pred računalo i započnemo radni dan. Izuzetno smo produktivni, sami si kreiramo početak i kraj radnog dana, uzimamo pauze bez straha da će nas netko ispitivati gdje smo i koji je naš radni učinak.

I tako to izgleda u našoj mašti, no realnost je drugačija. Nitko nas ne kontrolira, kako se motivirat za nama ionako stresno i mrsko ustajanje rano ujutro? Pa kako rasporediti svoje poslove i zadržati tempo jer shvaćamo kako svaki naš zadatak nakon pauze postaje sve teži i gubimo fokus i motivaciju. Preskačemo jutarnje kave i doručak, a na kraju zamijenimo noć i dan te naše radno mjesto bude pred tv-om uz Netflix ili Playstation i produktivnost nam je ravna nuli.

Kako bi izbjegli ovakve situacije trebamo ustabiliti našu novu rutinu i posložiti si prioritete i radno mjesto.

Prvi korak nam je protokol ustajanja, koji bi trebao biti najsličniji našem svakodnevnom „dosadašnjem“ životu. Od ranog ustajanja, jutarnjeg tuša koji nam daje val energije, zdravog doručka za koji bi uvijek trebali izdvojiti vrijeme te pripaziti na količinu i izbor namirnica koje konzumiramo, jutarnju kavu ili čaj. Bez obzira što smo doma ne smijemo ostati u pidžami već se trebamo urediti kao da će svaki tren početi važan sastanak.

Drugi korak osigurati si radno mjesto kod kuće. Idealno izgleda biti u udobnom položaju ispred televizora, na kojem se vrti naša omiljena glazba, uz prijenosno računalo na koljenima, no kad probamo tako raditi shvatimo da je realnost drugačija.

Treba nam naš siguran i miran kutak, koji neće imati previše distrakcija (prepun stol različitih papira, časopisa, posuđa), udoban stolac, osnovne potrepštine za naš svakodnevni rad i učenje. Kao uzor mogu nam poslužiti brojni video prikazi sa youtube-a kako si organizirati „kućni ured“.

Treći korak nam je uspostaviti dnevni raspored te ga se strogo držati. Od ustajanja, naših osam sati rada, pauze, obroka pa sve do slobodnog vremena i dnevnog odmora.

U početku je teško no kao i svaka navika prvo trebamo 21 dan kako bi ju stekli a nakon 66 dana automatizmom odrađujemo.

Stoga pravo vrijeme je za nove navike i rad na sebi. Iskoristimo ovu priliku za stvaranje bolje i unapređene verzije sebe. #StayHome

 

Autor članka: Dubravko Šopar

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne održavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Loklani info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministartsvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Photo by Carl Heyerdahl on Unsplash

Pročitaj više...

„Važno je s kim si“

Izreku „s kim si takav si“ smo sigurno svi mnogo puta čuli ili sami izrekli, pogotovo u razdoblju provedenom u školskim klupama ili na školskim igralištima. Često se ova izjava koristi u kontekstu negativnih osobina te individualnost pojedinca stavlja na drugo mjesto pored dominantnog utjecaja društva u kojem se nalazi. Ipak, kao i u većini stvari postoje dvije strane medalje.

Psiholozi su odavno prepoznali da u životu osobe postoje kritična razdoblja u kojima neka određena osoba ili uloga služe kao pokretačka snaga ka višem stupnju ljudskog razvoja. Na primjer, Benjamin Bloom i Erik Erikson, dva istraživača koja se bave individualnim razvojem, primijetili su da vršnjaci igraju posebno važnu ulogu u razvoju tijekom adolescencije, razdoblja u kojem je najizraženija potreba za stvaranjem identiteta izvan doma i obiteljskog okruženja. Tako je provedena sveobuhvatna studija slučaja u kojoj su ispitivani odnosi adolescenta Chrisa i 5 njegovih vršnjaka. Cilj je bio steći uvid u to kako vršnjaci mogu pozitivno ili negativno utjecati na razvoj akademskog i kreativnog talenta kod adolescenata. Rezultati studije ukazuju na to da su Chrisovi vršnjaci imali povoljne utjecaje na njegov razvoj akademskog i kreativnog talenta i to u četiri dimenzije: kompetitivnost, podrška, motivacija i modeliranje uloga.

Kompetitivnost: Ovo područje odnosi se na razvijanje natjecateljskog duha i osjećaja za vrednovanje postignuća. Kada su mlade osobe okružene vršnjacima koji i sami streme usvajanju znanja, kreativnom izražavanju, razumijevanju stvari i pojava koje ih okružuju to će postati poput discipline unutar koje se međusobno natječu i to kako bi konkurirali u socijalnom smislu i bili uvaženi članovi svoje grupe.

Podrška: Sukladno potrebi za pripadanjem i uvažavanjem u grupi vršnjaka, adolescenti koji u grupi kolega i prijatelja dobiju podršku za svoje ambicije, talente i ciljeve koji su s njima povezani, češće ustraju u svojim željama i ohrabreno se suočavaju s izazovima i preprekama. Osjećaj da prijatelji „navijaju“ za tebe, značajno oslobađa znatiželju za otkrivanjem i testiranjem vlastitih sposobnosti, a to je iznimno važno kod suočavanja s ponekim neizbježnim neuspjehom.

Motivacija: Poznato je da je motivacija ono što nas pokreće da radimo i stvaramo. Od nje sve kreće. Tako i entuzijazam oko učenja, upoznavanja novih osoba i ideja može biti „zarazan“. Motiviranost naših prijatelja u najmanju ruku pridonosi tome da i sami nađemo izvore osobne motivacije. Pozitivan stav i optimizam oko budućnosti na sličan način često crpimo upravo iz prijateljske okoline.

Modeliranje uloga: Vjerovali ili ne, ovo  je najčešći način kako učimo neko ponašanje ili usvajamo novi interes, bili toga svjesni ili ne. Prije svega modeliramo ponašanja svojih roditelja i ukućana. Imitiramo postupke za koje smo zaključili da su nekom donijeli željeni ishod, a neka ponašanja modeliramo samo zbog toga što nam se neka osoba čini zanimljiva ili socijalno poželjna. To je čest i neizbježan slučaj upravo u adolescenciji. Uvijek imamo neke uzore ili idole pa čak i među svojim prijateljima. Kada su oni pozitivne figure pa nam približe npr. novu korisnu aktivnost, cilj ili knjigu,  često ćemo i sasvim slučajno naučiti nešto novo i korisno.

Sigurno možemo zaključiti je da je utjecaj vršnjaka na formiranje osobnih aspiracija, izražavanje talenta i  dugoročno usmjeravanje izražen na više od jednog polja, a u slučaju Chrisa bio je pozitivan u ove četiri dimenzije. Slično tome možemo pretpostaviti da bi u rizičnijoj skupini vršnjaka bilo složenije i izazovnije izvući pozitivne utjecaje. Naravno, radi se o specifičnoj perspektivi ovih istraživača te je sigurno da postoje i druga polja na kojima možemo promatrati i tumačiti okolinske utjecaje i sličnosti unutar vršnjačke skupine.

Što se tiče s kim si takav si dileme,  možemo svakako zaključiti da ukazuje na jednu očiglednu istinu: naši prijatelji nas oblikuju i njihov je utjecaj na naš osobni razvoj neosporan. Idealno i poželjno je da taj utjecaj bude pozitivan, ali je u realnosti najčešće šaren i pun različitih predznaka. Na nama samima je da sve te utjecaje provučemo kroz filter vlastitih vrijednosti, testiramo i posložimo te da se zapitamo: čine li nas naši prijatelji boljima?

 

Autorica članka: Simona Mravak

Stavovi i mišljenja autorice teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

IZVORI

Slika : pixabay.com https://pixabay.com/illustrations/asia-asian-chinese-group-ladies-1040080/

Tekst : Seon-Young Lee (2002).  The Effects of Peers on the Academic and Creative Talent Development of a Gifted Adolescent Male Istraživački članak : https://doi.org/10.4219/jsge-2002-387

 

Pročitaj više...

Javni poziv Mjera COVID 19 za dodjelu bespovratnih sredstava

Temeljem Odluke župana o dodijeli potpore za obrtna sredstva tradicijskim i umjetničkim obrtima (KLASA: 311-01/20-01/98, URBROJ: 2140/01-02-20-4 od 27.04.2020.) i članka 32. Statuta Krapinsko-zagorske županije (“Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije”,  broj 13/01, 5/06, 14/09, 11/13, 26/13-pročišćeni tekst, 13/18  i 5/20), Župan Krapinsko-zagorske županije raspisuje.

JAVNI  POZIV
Mjera COVID 19 za dodjelu bespovratnih sredstva za obrtna sredstva tradicijskim i umjetničkim obrtima na području Krapinsko-zagorske županije.

Informacija o javnom pozivu možete pronaći na: http://www.kzz.hr/javni-poziv-mjera-covid-19-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava

 

Pročitaj više...

Prijave na radionice Kinokluba u tijeku

Kinoklub Zagreb prima prijave za radionicu videospotova koja povezuje filmske autore s glazbenim izvođačima i same autore kreativno izaziva u stvaranju inovativnih pristupa u formi videospota.

Važno je napomenuti da se od polaznika očekuje određeno predznanje i tehničko poznavanje osmišljavanja, snimanja i montaže jer će od samog početka radionice fokus biti na praktičnom radu kroz pisanje scenarija, produkciju, snimanje i montažu, gdje se potiču inovativni pristupi s vizualima i sadržajima koji će uz autorske pjesme stvarati zanimljivu sintezu, kako stoji u opisu radionice.

Trebate, također, znati da nećete raditi spotove s bendom koji svira, odnosno da se u sam video uopće neće miješati bend, već da će biti riječ o vašem autorskom djelu koje će glazbeni izvođači moći potpisati kao official ili unofficial video. U radionici će sudjelovati šest naprednih polaznika koji svoju prijavu moraju poslati najkasnije do 4. svibnja na e-mail: radionice@kkz.hr.

Radionica će se održavati jednom tjedno online do daljnjega te se potiče polaznike da već pri prijavi razmišljaju o videu koji se može u potpunosti snimiti kod kuće, a trajat će 6 tjedana tijekom svibnja i lipnja. Voditeljica radionice Marina Uzelac diplomirala je filmsku režiju u Beogradu i godinama se bavi režiranjem i snimanjem glazbenih spotova, od kojih se izdvajaju suradnje s bendovima Artan Lili, Seine, Bitipatibi, Nežni Dalibor i drugi.

 

Preuzeto sa: www.studentski.hr

Pročitaj više...

Školarcima uskoro dostupan online „Kurikul za ljudsko dostojanstvo” u organizaciji SSMH-a

Svjetski savez mladih Hrvatska organizirao je online obrazovni program Kurikul za ljudsko dostojanstvo namijenjen roditeljima, učenicima i učiteljima.

Riječ je o online odgojno-obrazovnome programu kojim se školarcima pružaju radionice putem kojih mogu naučiti o važnosti ljudskoga dostojanstva i solidarnosti, dobiti podršku u stvaranju i održavanju prijateljstava te poticaj na akademsku i osobnu izvrsnost. Kako stoji u opisu događaja, program je odobren od strane MZO-a te ga je do sada pohađalo više od 300 učenika osnovnih škola u Hrvatskoj.

Radionice će voditi volonteri SSMH-a koji dolaze iz raznih pomagačkih zanimanja kao što su psihologija, medicina, edukacijska rehabilitacija i socijalni rad te imaju iskustvo provođenja radionica i izravnoga rada s djecom. Interaktivne radionice odvijat će se tijekom 5 tjedana, počevši od 4. svibnja

Ako i vi u blizini imate školarce od petog do osmog razreda, sada je prilika da pozovete njihove roditelje da i oni prijave svoje dijete ili djecu te im omoguće da vrijeme iskoriste što produktivnije. Prijave su dostupne na poveznici, traju do 3. svibnja, a mjesta na radionicama ograničena su.

 

Preuzeto sa: www.studentski.hr

Pročitaj više...