REZULTATI 7. CIKLUSA DIJALOGA EU-a S MLADIMA

REZULTATI 7. CIKLUSA DIJALOGA EU-a S MLADIMA

Pa ako neće mladi sami odlučivati o svojoj budućnosti, tko će? No, moramo priznati, još se jednom pokazalo da su mladi sve spremniji stvari uzeti u svoje ruke i uhvatiti se u koštac s problemima koji ih muče, svaka čast! Ne samo da su voljni uključiti se u rješavanje problema, mladi su još jednom pokazali da razumiju situaciju u lokalnim zajednicama, prepoznaju potrebe i probleme te su dovoljno hrabri da iste istaknu kako bi se na njihovom rješenju počelo intenzivno raditi. Ovdje uzimamo za primjer 7. ciklus Dijaloga EU-a s mladima čija je tema bila „Stvaranje mogućnosti za mlade“ s fokusom na tri podteme s kojima ćemo se baviti u nastavku.

Prva podtema bila je „Kvalitetni poslovi za sve“ i ovako na prvu, zvuči sasvim jednostavno i nešto što bi već odavno trebalo vrijediti. Ako uđemo dublje u problem, vidimo da su se, prema izvještajima Nacionalnih radnih skupina, mladi koji su sudjelovali u Dijalogu susreli s nekim oblikom diskriminacije ili nejednakosti, odnosno nejednakog postupanja na radnom mjestu. Navedeno se može manifestirati na najrazličitije načine, a mladi su kao rješenje, odnosno privremeni odgovor na ovaj problem predlagali sljedeće:

  • zabranu neplaćenih stažiranja i prakse
  • podršku sudjelovanju mladih u kreiranju politika zapošljavanja
  • Povećanje educiranosti i informiranosti mladih o radničkim pravima, posebno u području diskriminacije.

I tu ne stajemo. Mladi osjećaju da postoji potreba za modernizacijom formalnog obrazovanja te isto doživljavaju kao zastarjelo. Izdvojit ćemo samo neke od mnogih prijedloga mladih koje se odnosi na navedenu. Primjerice, mladi žele pristup kombiniranim mogućnostima rada i učenja, žele pružanje usluga profesionalne orjentacije i usmjeravanja, razvoj praktičnih i mekih vještina relevantnih za tržište rada i sl. Sve to trenutno mladi mogu dobiti kroz neformalne oblike učenja, kroz rad organizacija i u organizacijama mladih i sl., no zamisli kad bi se veći fokus u tom području stavio i u sklopu formalnog obrazovanja? Bi li to značilo i veće mogućnosti za mlade kasnije na tržištu rada?

To nas dovodi do sljedećeg, a to je da mladi žele spajanje rada i učenja, odnosno da se učenici povezuju s tvrtkama te da im se omogući učenje na radnom mjestu. Na taj način mladi rastu, stiču praktična znanja i stvaraju si podlogu i za zaposlenje u istoj tvrtki u budućnosti.

Isto tako, mladi žele da se potiče suradnja između obrazovnog sektora i tržišta rada, a to se nastavlja na prethodno navedeni prepoznati problem, odnosno prijedlog za njegovo rješenje.

Ovo su samo neki od prijedloga koji potiču od samih mladih, odnosno na temelju njihovih stvarnih potreba, a tiču se prve podteme 7. ciklusa.

Druga podtema ciklusa je „Kvalitetan rad s mladima“.

Ovdje primjećujemo određene razlike u razmišljanjima različitih skupina mladih pa će tako neke skupine važnost staviti na neformalno obrazovanje, dok će druge skupine naglašavati važnost podrške aktivnom sudjelovanju mladih u društvu.

Ali kad pogledamo samu bit Dijaloga, shvatit ćemo da ljepota leži upravo u tim različitostima, obuhvaćanju različitih problema i potreba mladih, a sve kako bi se zadovoljio jedan zajednički cilj. Ono što je važno jest da mladi „youth work“ smatraju posebno važnom uslugom za mlade, a čak i sami identificiraju ključne kompetencije koje su potrebne za rad s mladima, primjerice kompetencije temeljene na vrijednostima (otvorenost, tolerantnost…), kompetencije vezane uz metode neformalnog obrazovanja, kompetencije vezane uz upotrebu digitalnih alata, vezane uz kritičko razmišljanje i mnoge druge.

Da, „youth work“ nije nimalo jednostavna profesija, odnosno usluga, ali s promocijom i uključivanjem i samih mladih u navedeno, postiže se i veća kvaliteta rada s mladima, podižu se kapaciteti organizacija koji se istim bave i na kraju krajeva, postižu se pozitivniji rezultati te je utjecaj na ciljanu skupinu znatno veći.

U sažetku rezultata 7. ciklusa Dijaloga stoji da se povećanje pristupa kvalitetnom radu s mladima može postići kroz sljedeće:

  • povećanjem dostupnosti rada s mladima kroz škole
  • Promicanjem centara za mlade i prostora za mlade kao mjesta pristupa radu s mladima
  • Poboljšanjem vidljivosti rada s mladima
  • Kreiranjem mjera za poboljšanje kvalitete rada s mladima

I posljednja, 3. podtema jest „Mogućnosti za mlade u ruralnim područjima.

Jako se velik jaz javlja u razvijenosti ruralnih i urbanih područja, a samim time vidljiv je i jaz u području mladih. Prema zaključcima ovo ciklusa, vidljivo je kako je općeniti stav mladih da postoji velika potreba za stvaranjem različitih mogućnosti za mlade koji dolaze iz ruralnih područja kako bi i sami imali veći broj mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, ali i s druge strane za uživanjem, zabavom i sl.

Kad govorimo o potrebama, tu se prvenstveno nameće poboljšanje povezanosti autobusnih i željezničkih linija između ruralnih i urbanih područja što se vrlo često zanemaruje. No, kad idemo dalje, mladi ističu i promicanje biciklizma, razvoj javnog prijevoza s naglaskom na bolji pristup obrazovnim mogućnostima te mjere za unaprjeđenje korištenja osobnih vozila.

Mobilnost mladih i mogućnost za neometanim odlascima u urbana područja važna su mladima, a problem se nekako povlači već duže vrijeme. Možda je upravo stiglo razdoblje u kojem će se taj problem početi u sve većoj mjeri i rješavati.

S druge strane, drugi bitan problem je zapošljavanje, a nemogućnost pronalaska kvalitetnog radnog mjesta za mlade obično znači odlazak u urbane sredine i napuštanje ruralnih područja.

Kao rješenje, nameće se nekoliko zanimljivih prijedloga poput privlačenja poduzetništva u ruralna područja i, na taj način, stvaranja novih, kvalitetnih radnih mjesta. Isto tako, kao rješenje se uzima u obzir pružanje poticaja i podrške mladima iz ruralnih područja kako bi u njima ostali i nakon završetka studija te poboljšanje informiranja mladih i stručno osposobljavanje u ruralnim područjima.

Zaključak, a kao i, vjerujemo, nakon svakog ciklusa, bio bi da je sad vrijeme za zasukati rukave i primiti se posla. Ne samo organizacije mladih, razne institucije diljem Europe i sl., već i sami mladi koji su probleme prepoznali, a kojima se, kroz sve prethodno navedeno, otvaraju mogućnosti za aktivno sudjelovanje, a samim time su već sami dali odgovor na jedan od prethodno spomenutih problema, odnosno potreba.

Detaljnije informacije o svemu prethodno navedenom i dodatno pojašnjenje naći ćeš u sažetku rezultata 7. ciklusa Dijaloga EU-a s mladima na linku – https://eupita.eu/wp-content/uploads/2020/06/7ciklusSazetak-1.pdf. Navedeni rezultati ujedno su i izvor te inspiracija za ovaj članak.

Autor članka: Renato Vuk

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Loklani info-centar za mlade Zagor. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Podijeli članak

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.