Author - Ivana

Zadnjih nekoliko tjedana naš svijet se u potpunosti promijenio, uz sve navike koje smo godinama gradili, tehnike rada, učenja, malih dnevnih rutina koje bi nam pomogle u svakodnevnim izazovima došli smo to točke u kojoj sve gubimo.

Nema više fizičkog odlaska u školu, ured, na posao. Nema više potrebe za izlaskom iz kuće, štoviše u nekoliko država je uveden policijski sat pa ni ne možemo izlaziti. Nema više toliko potrebnih jutarnjih kava u kafićima prije dnevnih obaveza izazova.

Isto tako nema više ni redova i nervoze hoćemo li stići na naše radno mjesto ili u školu, fakultet.

Većina tih dnevnih stresova sada je nestala, nažalost zamijenili su ih drugi izazovi.

Onaj koji nas sve muči je kako stvoriti nove navike rada od kuće, kako se motivirati, urediti svoju okolinu. Pripremiti se za „normalan“ radni dan od osam sati i ostati fokusirani na naše zadatke, učenja i rješavanje dnevnih izazova.

Možda se čini super misao i neki naš prijašnji san o početku dana: ustanemo iz kreveta, u pidžami odemo u kuhinju, upalimo tv i slušamo vijesti ili neku jutarnju glazbu, napravimo si doručak, kavu. Nakon toga sjednemo pred računalo i započnemo radni dan. Izuzetno smo produktivni, sami si kreiramo početak i kraj radnog dana, uzimamo pauze bez straha da će nas netko ispitivati gdje smo i koji je naš radni učinak.

I tako to izgleda u našoj mašti, no realnost je drugačija. Nitko nas ne kontrolira, kako se motivirat za nama ionako stresno i mrsko ustajanje rano ujutro? Pa kako rasporediti svoje poslove i zadržati tempo jer shvaćamo kako svaki naš zadatak nakon pauze postaje sve teži i gubimo fokus i motivaciju. Preskačemo jutarnje kave i doručak, a na kraju zamijenimo noć i dan te naše radno mjesto bude pred tv-om uz Netflix ili Playstation i produktivnost nam je ravna nuli.

Kako bi izbjegli ovakve situacije trebamo ustabiliti našu novu rutinu i posložiti si prioritete i radno mjesto.

Prvi korak nam je protokol ustajanja, koji bi trebao biti najsličniji našem svakodnevnom „dosadašnjem“ životu. Od ranog ustajanja, jutarnjeg tuša koji nam daje val energije, zdravog doručka za koji bi uvijek trebali izdvojiti vrijeme te pripaziti na količinu i izbor namirnica koje konzumiramo, jutarnju kavu ili čaj. Bez obzira što smo doma ne smijemo ostati u pidžami već se trebamo urediti kao da će svaki tren početi važan sastanak.

Drugi korak osigurati si radno mjesto kod kuće. Idealno izgleda biti u udobnom položaju ispred televizora, na kojem se vrti naša omiljena glazba, uz prijenosno računalo na koljenima, no kad probamo tako raditi shvatimo da je realnost drugačija.

Treba nam naš siguran i miran kutak, koji neće imati previše distrakcija (prepun stol različitih papira, časopisa, posuđa), udoban stolac, osnovne potrepštine za naš svakodnevni rad i učenje. Kao uzor mogu nam poslužiti brojni video prikazi sa youtube-a kako si organizirati „kućni ured“.

Treći korak nam je uspostaviti dnevni raspored te ga se strogo držati. Od ustajanja, naših osam sati rada, pauze, obroka pa sve do slobodnog vremena i dnevnog odmora.

U početku je teško no kao i svaka navika prvo trebamo 21 dan kako bi ju stekli a nakon 66 dana automatizmom odrađujemo.

Stoga pravo vrijeme je za nove navike i rad na sebi. Iskoristimo ovu priliku za stvaranje bolje i unapređene verzije sebe. #StayHome

Autor članka: Dubravko Šopar

Stavovi i mišljenja autora teksta osobni su i ne održavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Loklani info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministartsvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Photo by Carl Heyerdahl on Unsplash

Izreku „s kim si takav si“ smo sigurno svi mnogo puta čuli ili sami izrekli, pogotovo u razdoblju provedenom u školskim klupama ili na školskim igralištima. Često se ova izjava koristi u kontekstu negativnih osobina te individualnost pojedinca stavlja na drugo mjesto pored dominantnog utjecaja društva u kojem se nalazi. Ipak, kao i u većini stvari postoje dvije strane medalje.

Psiholozi su odavno prepoznali da u životu osobe postoje kritična razdoblja u kojima neka određena osoba ili uloga služe kao pokretačka snaga ka višem stupnju ljudskog razvoja. Na primjer, Benjamin Bloom i Erik Erikson, dva istraživača koja se bave individualnim razvojem, primijetili su da vršnjaci igraju posebno važnu ulogu u razvoju tijekom adolescencije, razdoblja u kojem je najizraženija potreba za stvaranjem identiteta izvan doma i obiteljskog okruženja. Tako je provedena sveobuhvatna studija slučaja u kojoj su ispitivani odnosi adolescenta Chrisa i 5 njegovih vršnjaka. Cilj je bio steći uvid u to kako vršnjaci mogu pozitivno ili negativno utjecati na razvoj akademskog i kreativnog talenta kod adolescenata. Rezultati studije ukazuju na to da su Chrisovi vršnjaci imali povoljne utjecaje na njegov razvoj akademskog i kreativnog talenta i to u četiri dimenzije: kompetitivnost, podrška, motivacija i modeliranje uloga.

Kompetitivnost: Ovo područje odnosi se na razvijanje natjecateljskog duha i osjećaja za vrednovanje postignuća. Kada su mlade osobe okružene vršnjacima koji i sami streme usvajanju znanja, kreativnom izražavanju, razumijevanju stvari i pojava koje ih okružuju to će postati poput discipline unutar koje se međusobno natječu i to kako bi konkurirali u socijalnom smislu i bili uvaženi članovi svoje grupe.

Podrška: Sukladno potrebi za pripadanjem i uvažavanjem u grupi vršnjaka, adolescenti koji u grupi kolega i prijatelja dobiju podršku za svoje ambicije, talente i ciljeve koji su s njima povezani, češće ustraju u svojim željama i ohrabreno se suočavaju s izazovima i preprekama. Osjećaj da prijatelji „navijaju“ za tebe, značajno oslobađa znatiželju za otkrivanjem i testiranjem vlastitih sposobnosti, a to je iznimno važno kod suočavanja s ponekim neizbježnim neuspjehom.

Motivacija: Poznato je da je motivacija ono što nas pokreće da radimo i stvaramo. Od nje sve kreće. Tako i entuzijazam oko učenja, upoznavanja novih osoba i ideja može biti „zarazan“. Motiviranost naših prijatelja u najmanju ruku pridonosi tome da i sami nađemo izvore osobne motivacije. Pozitivan stav i optimizam oko budućnosti na sličan način često crpimo upravo iz prijateljske okoline.

Modeliranje uloga: Vjerovali ili ne, ovo  je najčešći način kako učimo neko ponašanje ili usvajamo novi interes, bili toga svjesni ili ne. Prije svega modeliramo ponašanja svojih roditelja i ukućana. Imitiramo postupke za koje smo zaključili da su nekom donijeli željeni ishod, a neka ponašanja modeliramo samo zbog toga što nam se neka osoba čini zanimljiva ili socijalno poželjna. To je čest i neizbježan slučaj upravo u adolescenciji. Uvijek imamo neke uzore ili idole pa čak i među svojim prijateljima. Kada su oni pozitivne figure pa nam približe npr. novu korisnu aktivnost, cilj ili knjigu,  često ćemo i sasvim slučajno naučiti nešto novo i korisno.

Sigurno možemo zaključiti je da je utjecaj vršnjaka na formiranje osobnih aspiracija, izražavanje talenta i  dugoročno usmjeravanje izražen na više od jednog polja, a u slučaju Chrisa bio je pozitivan u ove četiri dimenzije. Slično tome možemo pretpostaviti da bi u rizičnijoj skupini vršnjaka bilo složenije i izazovnije izvući pozitivne utjecaje. Naravno, radi se o specifičnoj perspektivi ovih istraživača te je sigurno da postoje i druga polja na kojima možemo promatrati i tumačiti okolinske utjecaje i sličnosti unutar vršnjačke skupine.

Što se tiče s kim si takav si dileme,  možemo svakako zaključiti da ukazuje na jednu očiglednu istinu: naši prijatelji nas oblikuju i njihov je utjecaj na naš osobni razvoj neosporan. Idealno i poželjno je da taj utjecaj bude pozitivan, ali je u realnosti najčešće šaren i pun različitih predznaka. Na nama samima je da sve te utjecaje provučemo kroz filter vlastitih vrijednosti, testiramo i posložimo te da se zapitamo: čine li nas naši prijatelji boljima?

Autorica članka: Simona Mravak

Stavovi i mišljenja autorice teksta osobni su i ne odražavaju nužno stavove udruge.

Članak je napisan u sklopu projekta “Lokalni info-centar za mlade Zagor”. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

IZVORI

Slika : pixabay.com https://pixabay.com/illustrations/asia-asian-chinese-group-ladies-1040080/

Tekst : Seon-Young Lee (2002).  The Effects of Peers on the Academic and Creative Talent Development of a Gifted Adolescent Male Istraživački članak : https://doi.org/10.4219/jsge-2002-387